Preživjeti razvod roditelja!

Prema podacima državnog zavoda za statistiku, iz 2013. godine, 28% brakova u Hrvatskoj završi razvodom!

Ranije se smatralo da djeca razvedenih roditelja pate od depresije, postižu loše rezultate, kasnije imaju problema sa zakonom i slično. Međutim, novija istraživanja naglašavaju ulogu konflikta među roditeljima kao vodećeg faktora koji utječe na to kako će se dijete nositi s njihovim razvodom te kakva će mu biti prilagodba na novonastalu situaciju.

Psihičke reakcije djece na razvod variraju ovisno o tri faktora:
1) kvaliteti odnosa djeteta i roditelja prije rastave
2) intenzitetu i trajanju konflikta među roditeljima
3) sposobnost roditelja da se usmjeri na potrebe svog djeteta za vrijeme razvoda.

Starija istraživanja upućivala su na to da dječaci imaju veće socijalne poteškoće te poteškoće s prilagodbom u školi nego djevojčice. Suvremenija istraživanja navode da zapravo i dječaci i djevojčice jednako pate, ali se razlikuju u načinu na koji se nose s tim. Dječaci pokazuju vanjske simptome i patnju izražavaju fizički, jasnim pokazivanjem ljutnje, frustracije i boli. S druge strane, djevojčice češće pate „u sebi“, pokazuju simptome depresije, imaju glavobolje, žale se na bolove u trbuhu te mogu imati poremećen ritam jela i spavanja.

Dječje ponašanje odraz je roditeljskog emocionalnog stanja!

Obično roditelji govore o stresu kojeg doživljavaju, a ne primjećuju da djeca reagiraju upravo na roditeljsku anksioznost te da baš zbog toga mogu biti rastreseni. Roditelji bi se trebali zapitati kako se oni osjećaju u vezi razvoda, što osjećaju prema drugom roditelju, kako se osjećaju kada je riječ o dogovaranju rasporeda kada će dijete biti s kojim roditeljem – prije nego što pretpostave da je dijete ono koje ima poteškoće u prilagodbi. Dijete bi se lakše prilagodilo ili uopće ne bi imalo poteškoće s prilagodbom kada bi se roditelji zrelo i staloženo suočavali s novom situacijom.

Rezultat razorenog doma može imati iste posljedice na dijete kao i smrt roditelja  – što može utjecati na emocionalni rast i razvoj djece.

Suočavanje s razvodom!

Razvod može biti vrlo bolan ako su u njega uključena djeca, no mnogo je toga što možete učiniti kako biste svome djetetu olakšali situaciju. Važno je imati na umu da vas dijete u tim trenucima treba više nego ikad. Pružanje sigurnosti i osjećaja stabilnosti može pomoći smanjenju negativnih efekata razvoda na djecu svih dobi.

TIPIČNE REAKCIJE DJECE NA RAZVOD RODITELJA

Obično se djeca, čiji roditelji prolaze kroz težak razvod, upuštaju u ponašanja koja im pomažu da se osjećaju sigurno. Evo nekih tipičnih iskustava djece na razvod i rastavu:

NEGIRANJE
Posebno se javlja kod mlađe djece u obliku izmišljanja priča: Mama, tata i ja idemo u Disneyland / selimo se u „dvostruku“ kuću i tata će živjeti u jednoj polovini… Neka djeca također imaju i fantazije o tome da će se roditelji pomiriti.

NAPUŠTANJE
Djeca se često brinu oko toga tko će se sada brinuti o njima. Boje se da će se i oni morati „razvesti“ te da će ih jedan od roditelja (ili čak oba) napustiti. Problem se pogoršava kada jedan roditelj ružno govori djetetu o drugom roditelju, primjerice: „Tata se razvodi od nas“ / „Mama nas ne voli više“ i sl. Djeca koja nemaju „dozvolu“ imati dobar odnos s drugim roditeljem   imat će osjećaj podvojene lojalnosti između roditelja. U najgorem slučaju, naći će se u trokutu i roditeljskoj „unakrsnoj vatri“.

PREOKUPACIJA INFORMACIJAMA

Djeca žele znati sve detalje onoga što se događa i kako će to utjecati na njih, stoga, informacije koje roditelji pružaju trebaju biti jednake i dobro prihvatljive.

LJUTNJA I NEPRIJATELJSTVO

Neka djeca mogu izražavati ljutnju i neprijateljsko ponašanje prema prijateljima, braći/sestrama ili roditeljima. Školski uspjeh može biti narušen. Dječje neprijateljstvo prema roditeljima često je usmjereno prema roditelju koje dijete doživljava krivim.

DEPRESIJA
Letargija, pospanost i poremećaji hranjenja, ispadi bijesa, socijalno povlačenje, tjelesne ozljede (koje su češće kod adolescenata), samo su neke od manifestacija depresije kod djece.

NEZRELOST/ „PREZRELOST“

Neka djeca se mogu vratiti na ranije razvojne faze kada su osjećali sigurnost u ljubav oba roditelja. Mogu ponovo početi tepati ili mokriti u krevet. S druge strane, neka djeca mogu postati roditeljski nastrojeni prema vlastitim roditeljima na način na koji oni misle da njihovim roditeljima treba emocionalna i fizička podrška. U skladu s tim, ponekad izjavljuju: „Pa netko mora ovdje biti glavni“, „Ja ti trebam da ti bude bolje“ i sl.

PREOKUPACIJA POMIRENJEM

Što je više sukoba među roditeljima, to djeca dulje vjeruju u njihovo pomirenje. Djeca će često imati ispade bijesa samo kako bi navelo oba roditelja da interveniraju bilo pozitivno ili negativno jer tada djeluju složno.

KRIVNJA
Budući da bračni konflikti mogu biti povezani i s roditeljskim stresom, djeca se često osjećaju odgovornima za razvod svojih roditelja – imaju osjećaj da je nekako njihovo ponašanje povezano sa situacijom. Ovo je posebno slučaj ako se roditelji svađaju upravo za vrijeme preuzimanja djece ili prilikom dogovaranja rasporeda kada će dijete biti s kojim roditeljem. Tada dijete primjećuje da se roditelji svađaju oko njega. Ponekad djeca počnu čak pregovarati ili pokušati „pomiriti“ roditelje tako što im obećaju da će popraviti svoje ponašanje. S druge strane, može doći do odbijanja boravka s jednim od roditelja.

ISPADI BIJESA

Vrlo je često izražavanje svoje ili roditeljske ljutnje. Kako bi „preživjeli“  u neprijateljskom okruženju, djeca često zauzimaju stranu onog roditelja s kojim su trenutno. To može dovesti do odbijanja razgovora s drugim roditeljem preko telefona ili provođenja vremena s njim. Djeca adolescentne dobi, najčešće kopiraju roditeljsko ponašanje kada se svađaju.

Ukratko, djeca preispituju i testiraju roditeljsku odanost prema njima, forsiraju roditelje da surađuju jer djeca ne žele da se roditelji razvedu, pokušavaju pokazati moć u situaciji, iskazati ljutnju zbog razvoda, povremeno odbijaju odlazak kod drugog roditelja. Vrlo često djeca govore svakom od roditelja različite stvari, odnosno – ono što roditelji žele čuti kako bi im udovoljili. To je primjer podijeljene odanosti. Sve su to uobičajene reakcije na stres prilikom razvoda.

Isolina Ricci, PhD, obiteljski terapeut i autor knjige Mom’s House, Dad’s House („Mamina kuća, tatina kuća“), navodi: „kada su djeca slobodna voljeti i izraziti ljubav prema oba roditelja bez osjećaja da će iznevjeriti jednog od njih ili straha da će nekoga izgubiti – tada može nastaviti s normalnim rastom i razvojem „prema rasporedu“.

Kako olakšati efekte razvoda na djecu:

• Ne povjeravajte djeci brige odraslih – kao što su neslaganja ili sukobi s partnerom ili financijske brige. Za takve stvari se obratite prijatelju ili terapeutu.
• Ne govorite ružno o svom (možda sad već bivšem) partneru. Ako ste imali raspravu ili svađu s (bivšim) partnerom, ne izlažite djecu svojim konfliktima niti frustracijama.
• Ne ispitujte djecu o drugom roditelju ili o tome što se događa u kući vašeg bivšeg partnera. U redu je postaviti općenita pitanja o tome kako je dijete provelo vrijeme tamo, ali nije u redu „njuškati“
• Ne uvodite dodatne (velike) promjene u vaš i djetetov život ako to nije nužno. Nastojte zadržati dosadašnju rutinu i veze sa socijalnom zajednicom.
• Brinite se o djetetu jednako kao i do sada. Možete osjećati krivnju zbog toga što se vaše dijete mora nositi s razvodom, ali obasipanja posebnim poklonima ili dozvoljavanje da ostane duže budno neće djetetu pomoći. Djeca će se osjećati sigurnije ako budete dosljedni i pridržavate se dotadašnjeg režima.
• Ohrabrite dijete da nazove drugog roditelja ako mu želi reći neku novost ili jednostavno želi porazgovarati. Neka i drugi roditelj bude informiran o događajima u školi i drugim aktivnostima.
• Ukoliko dijete ima većih poteškoća u nošenju s razvodom roditelja, tada je dobro potražiti stručnu pomoć. Mlađa djeca mogu pokazivati regresivna ponašanja kao što su pretjerano „lijepljenje“ uz roditelja ili noćno mokrenje. Starija djeca mogu osjećati ljutnju, ponašati se agresivno ili povučeno, osjećati se depresivno ili imati probleme u školi. Stručnjak može pomoći na način da će osigurati sigurno mjesto gdje dijete može bez straha izraziti osjećaje.
• Svakako treba potražiti pomoć ukoliko vi i partner ne možete komunicirati bez neprijateljskog ponašanja ili ozračja. Obiteljski savjetovatelj ili medijator može vam pomoći da razvijete bolji prijateljski stil komunikacije, s manje negativnih utjecaja na dijete.

• Budući da su još mnoge godine zajedničkog roditeljstva pred vama, najveći dar koji možete dati djetetu je da naučite kako se slagati s „bivšim“ – to je ujedno i najbolji način da se dijete uspješno nosi s razvodom.

Čak i u obiteljima u kojima je brak roditelja bio nesretan, djeca često ne žele da im se roditelji rastanu jer se zapravo boje za vlastitu sigurnost. Iz dječje perspektive – njihov svijet se raspada na dva dijela.

Stručnjaci sugeriraju da razvod ne mora imati negativne efekte na život djeteta niti da mora biti povezan s nezdravim vezama koje će imati kasnije u životu.

Dakako, razvod roditelja izuzetno je velika i značajna životna promjena s kojim će se djeca nositi sve do odrasle dobi, a roditelji imaju zadatak učiniti sve da bi pomogli djetetu u toj promjeni.

Kako bi djetetu olakšali prilagodbu dobro je voditi računa o (na početku navedenim) faktorima koji utječu na to kako će se dijete nositi s razvodom. Ukoliko vi kao roditelji imate neprijateljsku vezu ili ako jedno od vas ima teškoće s prihvaćanjem prekida – potrebno je poduzeti određene korake kako bi se situacija popravila, ukoliko je potrebno i uz stručnu pomoć, kako bi se vaše dijete bolje nosilo s razvodom. Osim toga – pomoći će i vama.

photo credit: siti_fatimah via photopin cc

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja