Ergonomijska psihologija – kako oblikovati za čovjeka?

U raznim svakodnevnim, a ponekad i ne tako uobičajenim situacijama, ljudi koriste različite vrste naprava, uređaja i aparata. Od najjednostavnijih, poput prekidača za struju, do kompleksnih sustava za upravljanje i kontrolu procesa, poput onih u zrakoplovima, elektranama, tvornicama i slično. Ponekad nije ključno da čovjek odmah zna reagirati na ispravan način kada dođe u dodir s pojedinom napravom.

Primjerice, pri otvaranju staklenke marmelade, najgora stvar koja se može dogoditi, ako osoba odmah ne shvati u kojem smjeru okrenuti poklopac za otvaranje, jest mogućnost da nešto duže ostane gladna/gladan. No, ako u nuklearnoj elektrani treba pokrenuti uređaje za alarm, a osoba koja upravlja sustavom nije sigurna koji gumb treba pritisnuti ili u kojem smjeru okrenuti regulator, onda posljedice mogu biti fatalne i dugoročne.

Što je ergonomijska psihologija?

Kako bi se izbjegle pogreške u korištenju aparata i uređaja, kakve ilustriraju navedeni primjeri, potrebno je optimalno oblikovati stvari koje čovjek koristi. To je jedan od problema kojima se bavi ergonomijska psihologija. Za razliku od psihologije rada, koja profesionalnom orijentacijom, selekcijom i obrazovanjem na neki način prilagođava čovjeka za rad, odnosno traži idealnu osobu za određeno područje rada, ergonomijska psihologija prilagođava rad čovjeku oblikujući strojeve, metode i organizaciju rada te uvjete u kojima se rad odvija.

Uz spoznaje iz područja antropologije, medicine rada, fiziologije, socijalnih znanosti i srodnih disciplina, ergonomijska psihologija svojim doprinosom oblikuje područje ergonomije. Prema službenoj definiciji Međunarodne ergonomske asocijacije, ergonomija (ergonomijska psihologija) je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem interakcija između čovjeka i elemenata sustava, a njezin je cilj primjena teorija, principa i metoda za oblikovanje kako bi se optimizirala, s jedne strane izvedba čovjeka, a s druge strane rad sustava.

U središtu je interesa ergonomijske psihologije pri oblikovanju radne okoline čovjek. Drugim riječima, svrha ergonomijske psihologije jest prilagoditi rad psihološkim i psihofiziološkim osobitostima čovjeka. Ergonomijska psihologija trebala bi pomoći u dizajniranju sustava, s obzirom na ograničenja čovjeka u primanju i obradi informacija, odlučivanju, pamćenju te djelovanju, odnosno poduzimanju akcija.

Rezultati ovakve prilagodbe rada čovjeku trebali bi se očitovati u eliminaciji ili smanjenju nepoželjnih faktora u procesu rada, koji nastaju isključivo zbog loše oblikovane radne okoline, kao što su nepotrebni umor, slaba produktivnost, nesreće, ozljede i pogreške, poteškoće u korištenju alata i upravljanju sustavom, apatija, nezadovoljstvo poslom i slab radni moral.

Jedan od primjera loše oblikovane radne okoline, koji se često navodi u literaturi iz ergonomijske psihologije, jest nesreća koja se dogodila pri upravljanju hidrauličnom prešom u jednom pogonu. Kod hidraulične preše, za podizanje čekića potrebno je povući ručicu prema dolje. Radnik koji je radio na preši morao je reagirati brzo i povukao je ručicu prema gore kako bi podigao čekić na preši. No u ovom je slučaju ta akcija dovela do spuštanja čekića pri čemu je preša smrskana. Nesreća je okarakterizirana kao posljedica ljudske pogreške, no jasno je kako bi se oblikovanjem preše na način da se upravljačka ručica pomiče u istom smjeru kao čekić koji je pokreće, pogreška radnika izbjegla. Drugi primjer nesreće zbog loše oblikovanog sustava jest katastrofa u nuklearnoj elektrani u Černobilu.

U jednom od posljednjih izvješća o nesreći u elektrani navodi se kako je uzrok nesreće kombinacija nesigurnog oblikovanja nuklearnog reaktora i nestručnog upravljanja pogonom. Radnici zaduženi za provođenje eksperimenta, koji je završio nuklearnom katastrofom, nisu bili upoznati s pogreškama u oblikovanju sustava i u trenutku nesreće  djelovali su po vlastitom, u ovoj situaciji, krivom nahođenju. Da je sustav bio ispravno oblikovan, u skladu sa znanjima i ograničenjima radnika, moguće je da do nesreće ne bi došlo.

Kako bi se postiglo  poboljšanje sustava i radne okoline, potrebno je istražiti i identificirati faktore koji djeluju ometajuće na interakciju između čovjeka i stroja. Nakon otkrivanja, interpretacije i, naposljetku, integracije otkrivenih informacija o funkcioniranju čovjeka i tehnologije te njihove ugradnje u sustav, očekuje se poboljšana razina interakcije između čovjeka i stroja, a samim time i povećana produktivnost, zadovoljstvo radom te smanjena vjerojatnost pogreške pri korištenju sustava.

Primjena ergonomijske psihologije

Poboljšanje sustava korištenjem ergonomijskih informacija može se postići na nekoliko načina: oblikovanjem sustava koji su u skladu sa zadatkom koji korisnik treba izvesti, promjenom radne okoline, tako da postane sigurnija i prikladna poslu koji se obavlja, oblikovanjem zadatka u skladu s karakteristikama čovjeka te prilagodbom organizacije rada kako bi odgovarala psihološkim i socijalnim potrebama čovjeka.

Na primjer, ako je zadatak povezan s procesiranjem informacija, treba ga oblikovati tako da se smanji opterećenje kratkoročnog pamćenja, u fizičkom radu olakšati rukovanje predmetima i na taj način smanjiti opterećenje lokomotornog sustava, u radnoj okolini smanjiti buku, vibracije i slično.

Konkretno, posao kontrolora letenja zahtijeva koncentraciju i efikasnu obradu informacija. Na svakom radaru rade po dva kontrolora letenja koja se izmjenjuju svaka tri sata. Kako ovaj posao zahtijeva brze i točne reakcije pri kontroli zračnog prometa, logično je da operater ne smije biti opterećen dodatnim zadacima ili nejasnim simbolima na radaru, za koje mu je potrebno dodatno vrijeme kako bi ih prepoznao. Isto tako, ako je zadatak radnika u nekom pogonu stavljati kutije na pokretnu traku i pri tome se svaki put treba sagnuti, podići kutiju i staviti je na traku, ono što se može učiniti kako bi se olakšao posao, jest podići kutije na razinu ruku.

Na taj se način izbjegava nepotrebno saginjanje koje opterećuje kralješnicu, ali se i sam proces rada ubrzava. Još su jedan primjer  istraživanja o buci, koja su pokazala da ljudi  izloženi buci manje efikasno i ustrajno obavljaju posao. Istraživanje je provedeno tako da je svaki zaposlenik  u toku radnog vremena, ne znajući, dobio uz redovne radne zadatke i jedan nerješiv zadatak. Nakon nekog vremena svi su zaposlenici odustali od rješavanja tog zadatka i nastavili su s radom. Analizirajući rezultate, utvrđeno je da su zaposlenici koji su radili u uvjetima buke učinili u prosjeku 40% manje pokušaja da riješe taj zadatak, od onih koji su radili u tišim uvjetima. Dakle, ljudi su znatno efikasniji u radu u situaciji u kojoj nisu ometani bukom.

No, pri uvođenju ergonomijskih preinaka bitno je u obzir uzeti cijeli radni sustav, a ne samo neku od komponenata tog sustava. Ako se sustav poboljša na način da se, na primjer, smanji emisija štetnih plinova iz neke tvornice, a pri tome je u opasnost dovedena sigurnost radnika i njihova psihološka dobrobit, taj se sustav ne može smatrati dobro oblikovanim.

Ergonomijski psiholozi utječu na oblikovanje sustava na dva načina. Istraživanjima otkrivaju koje karakteristike treba uzeti u obzir pri oblikovanju sustava, a radom u konzultantskim tvrtkama djeluju kao dio stručnog tima za oblikovanje rada i radne okoline.

Zašto je važno oblikovati za čovjeka?

Socijalna važnost ergonomijske psihologije i ergonomije općenito, očituje se u rješavanju važnih problema vezanih uz sigurnost, zdravlje, udobnost i efikasnost rada. Mnoge nesreće na poslu, u kući, u prometu i katastrofe velikih razmjera poput zrakoplovnih nesreća, potapanja brodova i nesreća u pogonima, često se pripisuju ljudskom faktoru, pogrešci radnika, osobe koja upravlja sustavom.

No, analizom ovakvih nesreća (na primjer, već opisana nesreća s hidrauličnom prešom) došlo se do uvida kako su one zapravo posljedica loše oblikovanog sustava, odnosno nedovoljne prilagodbe sustava čovjeku. Vjerojatnost nesreće smanjuje se ako se pri oblikovanju radne i svakodnevne okoline uzmu u obzir načela oblikovanja ergonomijske psihologije.

Osim nesreća koje trenutačno i direktno utječu na zdravlje čovjeka, mnoge svakodnevne situacije utječu na zdravlje indirektno i dugoročno. U zapadnim zemljama bolesti lokomotornog sustava (bol u donjem dijelu leđa) i psihološke bolesti kao posljedica stresa, uzrokuju najveći broj izostanaka s posla, a u krajnjem  slučaju i potpunu radnu nesposobnost. Ova se pojava dobrim dijelom može pripisati nezadovoljavajućem dizajnu opreme, lošoj organizaciji rada i tehničkih sustava te općenito lošim uvjetima rada. Pravilnim oblikovanjem radne okoline moguće je u određenoj mjeri izbjeći ili bar znatno smanjiti ovakve probleme.

Na primjer, pomoćni radnici u zdravstvu  među deset su zanimanja s najvećim rizikom od istegnuća zglobova i mišića, zbog kontinuirane izloženosti fizičkim opterećenjima, ali i drugim rizicima, poput mogućnosti uboda i porezotina. Često mehanička opterećenja,  poput pranja bolničkih površina (često saginjanje, nepravilni položaji tijela), prikupljanja i odvoza bolničkog otpada (podizanje i nošenje tereta) i sličnih aktivnosti koje svakodnevno obavljaju pomoćni zdravstveni radnici, premašuju mogućnosti lokomotornog sustava.

Neka od ergonomskih rješenja koja mogu pomoći u ovom su slučaju  korištenje aparata za čišćenje podova koje korisnik gura umjesto kante s vodom, krpe i metle koje je potrebno nositi s jednog mjesta na drugo, često se saginjati i obavljati kontinuirane pokrete rukama. Za odlaganje opasnih otpadnih materijala, moguće je koristiti kante s poklopcima na kojima su manji otvori pa je na taj način manja mogućnost kontakta s bolničkim otpadom, kao što su iskorištene igle i slično. U slučajevima kada je potrebno rukovati teretom i prevesti ga s jednog mjesta na drugo, moguće je koristiti sredstva za prenošenje tereta poput viličara ili kolica umjesto nošenja u rukama.

Uz socijalne i zdravstvene probleme, koji su posljedica nezadovoljavajuće oblikovane radne okoline, očito je na koji način nezadovoljavajuće oblikovanje rada i radne okoline  postaje  velik financijski problem. Radnik koji često izostaje s posla, uništena oprema ili cijeli pogon, smanjena radna produktivnost i slične posljedice loših uvjeta rada, uzrokuju velike financijske gubitke. Mnoge zapadne zemlje, svjesne ovih problema i dugoročne dobiti koju mogu ostvariti zapošljavanjem ergonomijskog psihologa ili ostalih stručnjaka iz područja ergonomije, donijele su pravilnike koji obvezuju tvrtke određenih profila na zapošljavanje ergonomijskog stručnjaka.

Budućnost ergonomijske psihologije

Iako se ergonomijska psihologija, kao dio multidisciplinarnog područja ergonomije, orijentira prvenstveno na područje rada u smislu obavljanja posla koji čovjeku znači materijalnu dobit i egzistenciju, očito je kako njena primjena seže mnogo dalje. U svijetu munjevitog razvoja sofisticirane tehnologije, jasno je kako se načela ergonomijske psihologije koriste i pri oblikovanju stvari koje se koriste u svakodnevnom životu, a čija svrha nije rad ili njegovo olakšavanje, nego zabava, opuštanje i provođenje slobodnog vremena.

Upravo zbog očigledne praktične primjene ergonomijske psihologije i rastuće potrebe za stručnjacima ovog profila, očekuje se daljnji razvoj ovog područja, kroz provođenje istraživanja i integraciju dobivenih informacija te njihovo korištenje u oblikovanju svijeta koji će u najvećoj mjeri udovoljavati potrebama čovjeka.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja