Doktore Slavich, trenutno obnašate dužnost direktora laboratorija za procjenu stresa i istraživanja u području stresa pri Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu. Budući da imate hrvatske korijene, možete li nam nešto reći o svom podrijetlu?
To je točno, imam hrvatske korijene. Volim misliti da su moj mozak i tijelo u Sjedinjenim Državama, a da je moje srce u Hrvatskoj. Moja je majka rođena i odrasla u Splitu te je kao 23-godišnjakinja emigrirala u SAD, dok je moj otac, čiji su roditelji s Brača, rođen u SAD-u. Dakle, da skratim, stopostotni sam Hrvat (ili Dalmatinac, ako želite) te imam obitelj u Zagrebu, Rijeci, Splitu i na Braču. Volim Hrvatsku i posjećujem je svakoga ljeta.
Kako ste se zainteresirali za psihologiju? Je li to i od ranih dana bila Vaša “profesija iz snova”?
Rekao bih da sam već vrlo rano imao sreće. Upisao sam fakultet, misleći kako ću studirati poslovnu ekonomiju, no na Sveučilištu Stanford nije bilo takvog programa na A razini (major) pa sam odabrao ekonomiku koja mi se činila drugim najboljim izborom. Nažalost, ekonomika mi je bila prilično dosadna, što mi je pomoglo da shvatim kako zapravo uživam u socio-psihološkim aspektima ekonomike, a ne njezinoj financijskoj strani. Otprilike u isto vrijeme, dobar me je prijatelj nagovorio da upišem uvodni kolegij u studij psihologije, zbog kojeg sam se odmah zaljubio u ovu struku. Nisam to doživljavao kao rad i jednostavno se nikada ne bih zasitio. To je bilo prije 18 godina i otada nisam prestao studirati psihologiju.
Možete li opisati što vas općenito motivira i zanima u psihologijskim istraživanjima te što je dovelo do toga da stres postane vaš glavni predmet istraživanja?
Iako se svi ljudi susreću s teškoćama u životu, ljudi te životne situacije tumače na različite načine. Na primjer, neki ljudi stresore doživljavaju kao prilike za učenje ili izazove koje je potrebno prevladati, dok ih drugi vide kao priliku za pad ili prepreku za ostvarenje uspjeha. S obzirom na to da način na koji ljudi doživljavaju stres može bitno utjecati na njihov tijek života i njihovo zdravlje, ne pada mi napamet ništa što bi bilo zanimljivije za proučavati. Smatram da je istraživanje načina na koji ljudi pristupaju životnim izazovima inherentno zanimljivo i važno. Štoviše, kada bismo mogli pomoći ljudima sagledati stres na zdraviji način, doista bismo mogli poboljšati njihovo zdravlje i povećati dobrobit.
Što biste istakli kao svoj najzanimljiviji i najznačajniji nalaz?
Prije nekoliko godina, kolege i ja provodili smo istraživanje u kojem smo se bavili neuralnim procesima povezanim s odgovorom imunološkog sustava na stres proizašao iz socijalnih odnosa. Pronašli smo da su osobe čiji je živčani sustav bio osjetljiviji na socijalno odbacivanje imale jače upalne reakcije kao odgovor na socijalne stresore. S obzirom na to da je upalni proces prisutan kod mnogo različitih bolesti, uključujući astmu, bolesti srca, neke vrste raka, depresiju, smatramo da ovaj nalaz može pomoći objasniti kako socijalni stresori izazivaju upalnu reakciju i time povećavaju rizik od bolesti. Ili, jednostavnije rečeno, ovim su istraživanjem utvrđeni neki od najvažnijih čimbenika koji povezuju stres i zdravlje.
Vaša istraživanja ukazuju na to da stres ima mnogo jači utjecaj na naše zdravlje nego što se prije mislilo. Možete li to malo pojasniti?
To je istina. Psiholozi već dugo znaju da stres može utjecati na zdravlje. No, nismo znali kako do takvih utjecaja dolazi. Da bismo odgovorili na to pitanje, u mojem laboratoriju koristimo nove tehnologije kojima je moguće ispitati kako stres utječe na biološke procese koji se odvijaju unutar organizma. Najzanimljivije i najvažnije otkriće na tragu spomenutih istraživanja jest saznanje da stresno iskustvo, kao npr. gubitak važnog posla ili prekid romantične veze, može utjecati na temeljne biološke procese kao što je ekspresija gena. Rezultat ovakvih dinamičkih odnosa jest da stresno iskustvo koje proživimo danas može utjecati na naš čitav molekularni ustroj, a prema tome i na naše zdravlje još tjednima ili mjesecima kasnije!
Koji su stresori najopasniji za naše zdravlje i što možemo učiniti da izbjegnemo njihov štetan učinak?
Istraživanje koje sam proveo ukazuje na to da su najštetnije vrste stresora one koje uključuju socijalni konflikt, socijalnu izolaciju, odbacivanje ili isključivanje. Primjeri su takvih stresora prekid odnosa s partnerom ili dobivanje otkaza na poslu. Te vrste stresora imaju implikacije za naše društvene kontakte i mreže, ali utječu i na to kako sebe doživljavamo. Pozitivno je to što stresori prvo moraju biti proživljeni u našem umu da bi mogli utjecati na naš organizam, što znači da svi mi imamo izvjesnu kontrolu nad time kakvoga će traga oni ostaviti na našem životu. Prema tome, najbolji bi savjet bio da se prema teškim životnim okolnostima odnosimo kao prema izazovu koji treba svladati i prilici za rast koja nam omogućuje postati boljim i čvršćim osobama. Ako to možete postići, umanjit ćete utjecaj koji stres ima na vaš um i vaš organizam te ćete povećati svoju mogućnost rasta.
Možete li navesti neke sličnosti i razlike između američkog i hrvatskog stila života u pogledu stresa?
Vjerujem da Amerikanci i Hrvati mogu jedni od drugih mnogo toga naučiti. Ako bih trebao izdvojiti jednu stvar, rekao bih da bi Amerikanci mogli naučiti živjeti više poput Hrvata. Primjerice, mogli bi se više usmjeriti na sadašnjost, provoditi više vremena s prijateljima i obitelji, jesti ukusniju hranu i shvatiti da je bitno u potpunosti proživjeti dan. Za razliku od toga, rekao bih da bi Hrvati mogli naučiti raditi poput Amerikanaca. Mogli bi biti inovativniji, usmjereniji na posao, pozitivnije sagledavati potencijalne prilike i voljniji razvijati svoje talente kako bi u potpunosti realizirali svoje potencijale. Optimističan sam u pogledu uloge koju Hrvatska može imati u novoj svjetskoj ekonomiji. No, da bi se ostvario učinak potrebno je razvijati ideje i provoditi ih u djelo.
Doktore Slavich, hvala Vam na ovom intervjuu i vrlo zanimljivim informacijama!
Hvala vama na zanimljivim pitanjima – uživao sam odgovarajući na njih.
Predavanje dr. Slavicha, koje je održao u Zagrebu, možete pogledati na našem portalu – Kako se društveni stresori ‘zavuku pod kožu’ i utječu na zdravlje – dr.sc. George M Slavich
George M. Slavich, Ph.D.
Voditelj laboratorija za procjenu stresa i istraživanja u području stresa pri Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA)
http://www.uclastresslab.org/
dr.sc. George M. Slavich, profesor je na Odsjeku za psihijatriju i biobiohevioralne znanosti Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu i voditelj sveučilišnog Laboratorija za procjenu stresa i istraživanja u području stresa. Znanstveni interes dr. Slavicha usmjeren je na psihološke i fizičke učinke nepovoljnih društvenih iskustava. Iako vrlo mlad, dr. Slavich dobitnik je brojnih nagrada uključujući i „Nagradu Theodore Blau“ u ranoj karijeri za izvanredan doprinos kliničkoj psihologiji iz 2012. godine.