Intervju s predsjednikom Hrvatskog psihološkog društva – Josipom Lopižićem

Kolega Lopižić, zamolio bih Vas da u nekoliko riječi predstavite Hrvatsko psihološko društvo za sve čitatelje koji nisu upoznati s Društvom.

Hrvatsko psihološko društvo (HPD) najstarija je udruga hrvatskih psihologa/psihologinja, utemeljena 14. ožujka 1953. Godine, što znači da ove godine obilježavamo šezdesetu obljetnicu djelovanja i rada, kao i stotu obljetnicu rođenja prvog predsjednika HPD-a, prof. Rudija Supeka. Osnovni ciljevi djelovanja HPD-a određeni su Statutom – razvoj i popularizacija svih grana teorijske i primijenjene psihologije, uz skrb o društvenom položaju i promidžbi psihologije kao struke. U svojem djelovanju, HPD usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom (HPK), koja također ove godine bilježi svoju značajnu obljetnicu – 10 godina djelovanja. Ovi ciljevi ostvaruju se kroz  aktivnosti koje HPD organizira tijekom cijele godine, ponajprije kroz rad svojih 17 sekcija (forenzična psihologija, klinička i zdravstvena psihologija, djelatnost psihologa u medicini rada, djelatnost psihologa u socijalnoj skrbi, penološka psihologija, sportska psihologija, psihologija razvojnih teškoća i invaliditeta, predškolska psihologija, školska psihologija, palijativna skrb, psihologija obitelji, braka i partnerstva, psihologija seksualnosti i psihologija roda, prometna psihologija, organizacijska psihologija, psihologija starenja, profesionalno usmjeravanje, vojna psihologija).

Na teritorijalnoj razini nekada podružnice, danas djeluje 15 županijskih/gradskih društava psihologa (Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Dubrovnik, Istra, Karlovac, Osijek, Požeško-slavonska županija, Primorsko-goranska županija, Sisačko-moslavačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Split, Varaždin, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Zadar). HPD je redoviti član EFPA-e (Europske federacije psiholoških asocijacija) i IUPsyS-a (Međunarodne unije za psihološku znanost). Članstvo je u HPD-u fakultativno i u HPD je učlanjeno oko 600 članova. Od posebnih aktivnosti treba istaknuti organiziranje različitih edukacija za članstvo, izdavanje članskog glasila Psiholog (zajedno s HPK), suizdavači smo, s Nakladom Slap  izdavanje znanstveno-stručnih časopisa – Suvremena psihologija, Klinička psihologija i Review of Pschology). HPD je suorganizator bijenalnog znanstvenog skupa Dani Ramira i Zorana Bujasa, a svake godine HPD organizira nacionalni Tjedan psihologije te svoju redovitu godišnju konferenciju koju ovu godinu organiziramo u Zagrebu, 21. put.

Tko može postati članom HPD-a i koje su prednosti članstva?               

                             

Članstvo u HPD-u može biti redovito, počasno, pridruženo, umirovljeničko i studentsko. Učlaniti se može svaki diplomirani psiholog/psihologinja iz Republike Hrvatske ili inozemstva, ali kao pridružene članove imamo i više članova iz drugih, suradničkih struka. Svi članovi HPD-a redovito dobivaju člansko glasilo Psiholog i časopis Suvremena psihologija, uz popust na pretplatu na časopis Klinička psihologija. Svi članovi imaju posebne popuste pri plaćanju kotizacije za sudjelovanju na Godišnjim konferencijama, kao i Danima Ramira i Zorana Bujasa te posebne popuste na sve edukacije u organizaciji HPD-a. Tijekom godine uspijemo izboriti i popuste za sudjelovanje na drugim znanstvenim i stručnim skupovima, popuste pri kupnji knjiga i stručne literature, uz stalno iznalaženje novih pogodnosti. Konačno, članstvo u HPD-u dio je normalnog profesionalnog identiteta svakog hrvatskog psihologa/psihologinje.

HPD je organizator 21. godišnje konferencije hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom  „Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije“.  Kako to da je tema ovogodišnje konferencije usmjerena upravo na psihologiju rada i organizacijsku psihologiju?

Svaka godišnja konferencija obrađuje neku od tema čiji izbor obično nameće psihologijska praksa, ali i stvarnost i događanja u zajednici i društvu u kojem živimo. Ovogodišnja je tema područje organizacijske psihologije i psihologije rada, a odredila ju je uglavnom društvena stvarnost u kojoj živimo, zatim promjene i transformacije u svijetu rada, u organizacijama i njihovim strukturama, rukovođenju, promjene koje se događaju vezano za aktualnu gospodarsku i financijsku krizu, nezaposlenost. Kako se sve to odražava na čovjeka uopće, njegov psihički status, njegove radne sposobnosti, zdravlje,  psiholozi i psihologinje će kroz najrazličitije oblike rada pokušati dati svoje odgovore te predložiti rješenja. I ne samo to, psiholozi će progovoriti i o svojem položaju u ovom području psihologijske djelatnosti, svojim mogućnostima i kompetencijama, a promotrit će i kakvu ulogu u organizacijama imaju i druge struke s kojima usko surađuju.

Konferencija se održava u Zagrebu, od 6. do 9. studenoga 2013., u hotelu Antunović. Možete li nam reći više o tome kako se svake godine donosi odluka o drugome gradu održavanja konferencije?

Odluka o izboru grada/županije u kojoj će se održati Godišnja konferencija donosi se na sjednicama Upravnog odbora HPD-a. HPD redovito 2-3 godine unaprijed raspisuje natječaj o suorganizaciji Godišnje konferencije, od strane županijskih/gradskih društava psihologa i zapravo suorganizator određuje i lokaciju tj. grad u kojem će se Godišnja konferencija održati. Do sada je održano 20. godišnjih konferencija u sljedećim gradovima – Zagreb, Bizovac, Božava/Dugi otok, Opatija, Varaždin, Dubrovnik, Trogir, Zagreb, Pula, Petrčane, Plitvice, Opatija, Osijek, Vodice, Cavtat, Poreč, Split, Opatija, Osijek, Dubrovnik. Dakle, godišnje se konferencije, uz redovitu suorganizaciju Hrvatske psihološke komore, rade u organizaciji s lokalnim psihološkim društvima. Izbor Zagreba za ovogodišnju konferenciju odredile su obljetnice – 60. obljetnica HPD-a, 10. obljetnica Zakona o psihološkoj djelatnosti i 10. obljetnica Hrvatske psihološke komore.

Zašto vrijedi posjetiti konferenciju i kome je namijenjena?

Prije svega, konferencija je namijenjena psiholozima koji se bilo teorijski, bilo praktično bave područjem organizacijske psihologije i psihologije rada, ali i svim drugim strukama koje u svom radu imaju doticaj s ovim područjem (ekonomisti, pravnici, liječnici, pedagozi, stručnjaci s područja rada, zaštite na radu i sl.).  Konferencija je namijenjena i studentima psihologije koji se javljaju u velikom broju, i to aktivno, s izlaganjima znanstvenih i stručnih radova. Izuzetno mi je zadovoljstvo najaviti goste predavače koje se ne smije propustiti – profesora emeritusa Branimira Šverka sa zagrebačkog sveučilišta, koji je i počasni predsjednik Konferencije, zatim akademika i profesora na Lancaster University (Ujedinjeno kraljevstvo) Michaela Westa, prof. Deannu  DenHartog s Visoke poslovne škole Sveučilišta u Amsterdamu,  a gosti su nam i prof. Hans De Witte s KU Lueven (Belgija), kao i prof. Maciej Macko, vanjski suradnik Instituta za psihologiju Sveučilišta A. Mickiewicz iz Poznana (Poljska). Tu je, naravno, i uvažena skupina domaćih eksperata iz područja organizacijske psihologije i psihologije rada, kako iz akademske zajednice, tako iz prakse.

Pored navedene glavne teme i vezanih sadržaja, na konferenciji  su poželjni i uobičajeno prisutni i sadržaji iz drugih područja psihologije. Tako je i na ovoj konferenciji – prijavljeni su radovi iz područja forenzične, penološke, školske i predškolske psihologije, prometne, zdravstvene psihologije i psihoonkologije, profesionalnog usmjeravanja, sportske i vojne psihologije, psihodijagnostike  – 11 simpozija, 16 okruglih stolova, 7  radionica, 23 poster prikaza, jedan stručni domjenak, predstavljanje nekoliko knjiga i psihodijagnostičkih instrumenata, sastanak više stručnih sekcija HPD-a. Dakle, oko 200 događanja, jedan veoma bogat program kojeg vrijedi posjetiti, sve u svemu – vrijedi biti dio ovogodišnje konferencije. Konferencija je ujedno i mjesto razmjene profesionalnih iskustava, mjesto susreta kolegica i kolega, dragih prijatelja, a poznato je da predstavlja najveći godišnji psihologijski skup u Hrvatskoj (a i šire).

Gdje možemo očekivati konferenciju sljedeće godine?

Mjesto održavanja 22. godišnje konferencije poznato je već godinu dana, radi se o Rovinju, suorganizator je Društvo psihologa Istre, a organizaciji se pridružuje i Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije te tradicionalno – Hrvatska psihološka komora. Poznata je i glavna tema 22. konferencije, opet veoma atraktivno i aktualno područje odgoja i obrazovanja, edukacijska, školska i predškolske psihologija sa svim ostalim konferencijskim sadržajima i događanjima. A nakon toga krećemo prema jugu Lijepe naše, u Splitsko-dalmatinsku županiju, gdje će nas ugostiti Društvo psihologa u Splitu. Sve ćete moći redovito pratiti putem medija HPD-a,  mrežne stranice, glasila Psiholog te psihologijskih elektronskih novosti (Psiena). Sljedeća, 22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem bit će svečano najavljena na zatvaranju ovogodišnje konferencije, u subotu, 9. studenoga u 13.00 sati.

Kolega Lopižić, puno Vam hvala na ovom intervjuu. Želimo Vam vrlo uspješnu i posjećenu konferenciju! Imate li poruku za čitatelje portala „Istraži Me“?

Zahvaljujem portalu „Istraži Me“ na predstavljanju 21. godišnje konferencije hrvatskih psihologa. Čitateljima portala mogu poručiti da nam se pridruže u Zagrebu, u Hotelu Antunović, od 6. do 9. studenoga 2013. kako bi osobno doživjeli još jednu godišnju konferenciju i sve ono što se ne može opisati i prezentirati u ovom razgovoru niti doživjeti na drugim skupovima,  obzirom na bogati društveni program. Gosti koji nisu iz Zagreba imaju za posjetiti niz kulturnih institucija, muzeja i kulturnih događanja kojih u Zagrebu ne nedostaje, pozivam sve u Zagreb – dobrodošli!

O konferenciji pročitajte na stranici: 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem – Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije