Pika poremećaj: “Jedenje nejestivog”

“30-godišnjakinja Adele ima neobičnu sklonost prema konzumaciji spužvastih materijala. Adele je dosad pojela 90 kilograma spužve, odnosno otprilike sedam kauča i dvije fotelje. Ako ide van i zna da joj pri ruci neće biti spužvasti predmeti, u torbici uvijek ima zalihu.”

Pika je poremećaj prehrane kojeg karakterizira jedenje nenutritivnih (nehranjivih) tvari. Osobe s  ovim poremećajem najčešće jedu različite tvari poput boje, plastelina, ljepila, kose, pijeska, sapuna, papira, zemlje, leda, drva i sl. Iako se takvo ponašanje redovito javlja kod male djece između prve i druge godine života, ono se u tom razdoblju smatra razvojno prikladnim. Djeca često znaju pojesti nešto što ne bi trebala, poput zemlje ili pijeska. Dok se takvo ponašanje javlja povremeno i rezultat je njihovog istraživanja okoline, smatra se razvojno prihvatljivim, no ako traje duže od mjesec dana te predstavlja kompulzivnu naviku, onda je riječ o pika poremećaju prehrane.

Naziv “pika” dolazi od latinskog naziva za svraku (pica pica), pticu koja je poznata po skupljanju različitih predmeta, od kuda vjerojatno i dolazi laička pretpostavka da će svraka pojesti sve do čega dođe.

Zašto se javlja ovaj poremećaj?

Ne zna se pouzdano zbog čega dolazi do ovog poremećaja, ali neki autori predlažu da bi uzrok mogao biti nedostatak željeza ili cinka u organizmu koji dovodi do izrazite žudnje za nekim tvarima, iako sama ta tvar  ne mora imati nikakvu nutricionističku vrijednost te u biti ne nadomješta njen nedostatak. No, ipak nije pronađen njihov nedostatak kod svih pacijenata te se kod nekih osoba stanje popravi nakon terapije, a kod drugih ne. Drugi autori, pak, navode kao mogući razlog psihosocijalni stres, zanemarenost i zlostavljanje od strane roditelja, gubitak bliske osobe, pothranjenost i sl. Postoji i objašnjenje da je pika dio običaja ili religijskih rituala u nekim kulturama.

Pika se najčešće javlja kod djece u dobi od dvije do tri godine, kod osoba s razvojnim poteškoćama (mentalna retardacija, autizam), psihičkim problemima (OKP, shizofrenija), kod osoba s ozljedom mozga, kod trudnica te osoba s epilepsijom. Također se češće javlja kod žena, nego kod muškaraca.

Kako se dijagnosticira?

Dijagnoza se obično postavi nakon što roditelji kod djeteta primijete da nešto nije u redu s njegovom prehranom ili ako je takva prehrana već dovela do toga da se manifestiraju različiti simptomi.

U prvom slučaju, roditelji mogu za početak popričati s djetetom. Važno je pri tome ne kritizirati dijete zbog takvog ponašanja, već mu smireno objasniti koje tvari su jestive, a koje ne te koje su posljedice toga da nastavi s takvim ponašanjem. Naravno, objašnjenje bi trebalo biti prikladno djetetovim godinama. Ako se primijeti da dijete usprkos trudu roditelja nastavlja s time, potrebno je obratiti se stručnjaku. Kod dijagnostike ovog poremećaja važno je ispitati razvoj djeteta općenito, s posebnim naglaskom na prehranu. Također je važan odnos djeteta s roditeljima, kao i njihova međusobna interakcija. Ako se postavi dijagnoza pika poremećaja, važno je obaviti i ostale pretrage da bi se isključile komplikacije koje se javljaju uz ovaj poremećaj, kao što su deficit hranjivih tvari, otrovanje olovom, crijevne infekcije i sl.

Naime, različite tvari koje osoba pojede mogu u pojedinim slučajevima dovesti do trovanja. Također, neke predmete ljudi ne mogu probaviti, što može dovesti do oštećenja ili zaustavljanja rada probavnog sustava. Konzumacija nekih drugih tvari, iako ne nužno otrovnih, može dovesti do toga da se naruši balans unosa hranjivih tvari, a također bakterije i paraziti iz prašine mogu dovesti do različitih infekcija.

Također, stručnjaku se treba obratiti i u drugom spomenutom slučaju, tj. ako roditelji primijete da su se kod djeteta već manifestirali određeni simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu.

Postoje različiti oblici pika poremećaja, ovisno o tome što osoba jede. Najčešći tipovi su geofagija – jedenje zemlje ili gline i pagofagija – jedenje leda, a pretpostavlja se da različiti oblici poremećaja imaju i različite uzroke.

Tretman pika poremećaja

Kako će se provoditi tretman ovog poremećaja ovisi o tome je li riječ o djetetu ili odrasloj osobi, osobi s razvojnim ili sa psihičkim poteškoćama, trudnici i sl. Također, ovisit će i o tome postoje li  zdravstvene komplikacije ili ne. Ako postoje, prvi je korak njihovo rješavanje. Općenito, kakva će biti terapija ovisi o uzroku i vrsti pika poremećaja. Djeci koja jedu zemlju stanje se obično popravi nakon što ima se u ishranu uvede hrana bogata željezom, vitaminima i mineralima. No, u većini slučajeva ne postoje zdravstvene komplikacije te se tada osoba upućuje na psihoterapiju. Valja napomenuti da je pika vrlo ustrajna i da se često događa da se problem vrati nakon nekog vremena. Potrebno je biti strpljiv i ne odustajati jer treba vremena da se promijene prehrambene navike osobe i izgubi želja za konzumacijom nejestivih tvari.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja