Zaviriti u ljudski um: Što je zapravo psihologija?

Autor: Anđela Smolić-Ročak Klinička psihologija 10/11/2014 0

Danas su psiholozi sve prisutniji u različitim životnim i poslovnim sferama, no njihov posao većini je i dalje velika nepoznanica. Mnogi još uvijek ne znaju što je psihologija zapravo, kao niti što točno psiholog radi, a čak i kada saznaju, još uvijek ostane puno pitanja i nejasnoća.

Od filozofije do prirodne znanosti

Psihologija je kroz povijest bila dio filozofije, a izdvojila se tek 1879. godine otvaranjem prvog laboratorija za eksperimentalnu psihologiju u Leipzigu, od strane Wilhelma Wundta. Nakon toga slijedi period koji se naziva razdoblje predznanstvene psihologije, tijekom kojeg se psihologija pokušavala odvojiti od različitih filozofskih koncepata i neznanstvenih postupaka da bi mogla biti priznata od drugih znanosti. 1980. godine psihologija je napokon priznata kao prirodna znanost.

Ono što je bilo ključno za njeno razdvajanje od filozofije, jest uvođenje eksperimentalne metode kao osnove psiholoških istraživanja. Psihologija postaje empirijska (iskustvena) znanost koja do različitih spoznaja dolazi sustavnim istraživanjem, a istražuje samo ono što se može provjeriti i opaziti postojećim metodama.

Dakle, psihologija do svojih spoznaja dolazi pažljivim prikupljanjem i provjeravanjem podataka, za razliku od popularnog općeg shvaćanja i izvođenja zaključaka o psihičkim pojavama.

Današnja je psihologija, najkraće rečeno, prirodna i društvena znanost koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja pojedinaca. Zanima se za to kako ljudi doživljavaju svoju okolinu i kako se u njoj ponašaju. Pritom se pod psihičkim procesima misli na percepciju, mišljenje, učenje, pamćenje, motivaciju, osjete, emocije i sl., dakle, sve ono što se odvija „unutar“ čovjeka. Glavne su metode psihološkog istraživanja pritom samoopažanje, opažanje u prirodnim uvjetima, studije slučajeva, anketno ispitivanje ili primjena upitnika te eksperiment. Svaka od navedenih metoda ima svoje prednosti i nedostatke te ih je uvijek preporučljivo kombinirati da bi se dobili što potpuniji podaci.

Grane psihologije

Iako je interes za psihičke procese i ponašanje karakterističan za cjelokupnu psihologiju, postoje različita usmjerenja tj. grane psihologije koje se bave čovjekom, svaka na svoj način. Svaka od njih usmjerava pažnju na jedan uži dio područja psihologije. Edukacijska psihologija, organizacijska psihologija, socijalna psihologija, psihologija ličnosti i mnoge druge, sve su to područja interesa koja ulaze pod pojam psihologije.

No, važno je razlikovati teorijsko usmjerenje psihologije od primijenjene psihologije. Naime, teorijska psihologija bavi se otkrivanjem pojava i utvrđivanjem zakonitosti među njima te njihovim tumačenjem, u pokušaju da se što više sazna o ljudskom doživljavanju i ponašanju. Drugim riječima, ona pokušava što detaljnije opisati i objasniti različite psihičke pojave i ponašanje. Njezina istraživanja nemaju neposrednu primjenu na probleme u društvu ili probleme pojedinca, no ipak, spoznaje do kojih dolazi često objašnjavaju različite pojave s kojima se psiholog susreće u praksi te proširuju ljudsko znanje o njima.

Pod teorijsku psihologiju ulaze opća psihologija, biološka psihologija, razvojna psihologija, komparativna psihologija, socijalna psihologija, psihometrija, i dr.

Primijenjena se psihologija, s druge strane, bavi traženjem rješenja za osobne ili društvene probleme. Ona primjenjuje informacije prikupljene na znanstveni način, u sklopu određenog područje djelovanja, da bi riješila svakodnevne probleme s kojima se ljudi suočavaju.

Kao neke od najvažnijih grana primijenjene psihologije smatraju se edukacijska psihologija, organizacijska psihologija te klinička psihologija. Edukacijska psihologija bavi se unapređenjem odgojno-obrazovnog procesa. Organizacijska psihologija usmjerena je na ponašanje čovjeka tijekom izvođenja radnih aktivnosti, a klinička psihologija nastoji primijeniti spoznaje o psihičkom funkcioniranju na prevenciju, dijagnozu i tretman različitih psihičkih poteškoća kod pojedinaca.

Postoje, naravno, i druge grane primijenjene psihologije, kao npr. zdravstvena psihologija, vojna psihologija, forenzička psihologija, psihologija sporta, psihologija prodaje, ekološka psihologija itd.

Osoba u središtu znanstvene discipline

Kao što je rečeno, psihologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja. Psiholog, kao ključni element područja psihologije, ima na izboru različita područja, od kojih se svako na svoj način bavi ljudima. On može izučavati zakonitosti u pozadini ponašanja i psihičkih procesa ili primjenjivati ih u praksi i na taj način direktno pomagati svima onima kojima je pomoć potrebna.

Psihologija obuhvaća mnoga područja, jer bilo da je riječ o teoriji ili praksi, njen je interes čovjek, a da bi se čovjeka kao izuzetno kompleksno biće shvatilo, mora ga se zahvatiti sa svih strana. Zato psiholog ima širok izbor područja kojima se želi baviti i načina na koji može pridonijeti boljem razumijevanju i objašnjenju složenih procesa i ponašanja.