Kako se naši osjećaji mijenjaju tijekom godišnjeg odmora?

Psiholozi se već duže vrijeme bave radom i odmorom, kao i njihovim utjecajem na ljudsku dobrobit i funkcioniranje.  Odavno je poznato da odmor pozitivno utječe na čovjeka. Međutim, manje je poznato da dužina i vrsta odmora znatno utječu na čovjekove pozitivne emocije tijekom i nakon godišnjeg odmora.

Primjerice, jeste li ikada osjetili da ove godine, za razliku od prethodnih, želite miran godišnji odmor, na plaži isključivo na ležaljki i uz lagano štivo? Ili možda uspijevate ležati tek dan – dva, a nakon toga slijedi odbojka na plaži, ronjenje, biciklizam i party? Razlozi mogu biti i u vašoj ličnosti.

Budući da naše emocije daju boju našem životu i odraz su kvalitete života, pitanje koje sebi vjerojatno ne postavljamo, a svakako bismo trebali, jest: Koje emocije imam tijekom godišnjeg odmora?  Koje bih trabao/la imati? Kolikog intenziteta su te emocije?

Upravo ovim pitanjima pozabavili su se istraživači iz SAD-a i Nizozemske, koji su rezultate svoga istraživanja objavili ove godine u znanstvenom časopisu Tourism Management.

Za ispitanike su odabrali 20 nizozemskih i 20 američkih osoba u dobi od 45 do 65 godina, koji idu na godišnji odmor minimalno na pet dana. Ispitanici su prosječno bili na godišnjem odmoru 10 dana. Samo istraživanje je provedeno na način da su ispitanici intervjuirani prije godišnjeg odmora, tjedan dana nakon godišnjeg odmora i četiri tjedna nakon odmora. Osim toga, svaki dan, tijekom odmora vodili su dnevnik svega za što su smatrali da bi bilo zanimljivo napisati, te su ispunjavali upitnik izraženosti trenutnih pozitivnih i negativnih osjećaja.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se pet od devet mjerenih pozitivnih emocija mijenja tijekom odmora. Prvi dan godišnjeg odmora osjećamo se umjereno zabavljeno, zainteresirano, radosno, voljeno i ponosno. Tijekom prve polovice i oko sredine odmora navedeni osjećaji znatno dobivaju na intenzitetu, da bi  tijekom druge polovice odmora njihov intenzitet padao, a krajem odmora bi bili slabiji nego u početku.

„Zadnji dani godišnjeg odmora su za prosječnog pojedinca najmanje obojeni pozitivnim emocijama“ – stoji u objavljenom članku. Važno je još reći da su se sve negativne emocije pokazale značajno manjeg intenziteta od onih pozitivnih. Dakle, pozitivne emocije dominiraju tijekom godišnjeg odmora, ali im intenzitet pri kraju slabi. To je vjerojatno zbog spoznaje da odmor ubrzo završava i da ćemo uskoro biti primorani suočiti se sa svakodnevnom rutinom.

Kako znamo, naša okolina u kojoj se nalazimo nije sama odgovorna za naše emocije, nego smo to svakako i mi sami, odnosno naša ličnost. Autori navedenog rada su toga itekako svjesni, pa su još provjerili i kako je pojedinčeva ličnost povezana s emocijama tijekom godišnjeg odmora.

Pokazalo se da ekstravertirani pojedinci (oni koji su usmjereni na druge ljude i vanjske podražaje) doživljavaju manje strah i tugu od ambivertnih i introvertiranih pojedinaca.

Istraživači ovaj nalaz povezuju s dijelom ekstraverzije koja se naziva „traženje uzbuđenja“. Pojedinci s izraženom potrebom za uzbuđenjem skloniji su riskantnim aktivnostima, izlaganju emocijama kao što je uzbuđenje, te su općenito manje plašljivi. Upravo u ovome leži i objašnjenje zašto neki pojedinci preferiraju aktivan, pa i opasan, godišnji odmor dok su drugi zainteresirani uglavnom za izležavanje.

Koju pouku možemo iz ovoga istraživanja izvući? Godišnji odmor u pravilu ne možemo produljiti, to je jasno, ali možemo ga prilagoditi našim preferencijama i ličnosti. Također, kako nam anticipacija svakodnevne rutine umanjuje pozitivne emocije, isto tako, tijekom svakodnevnice povećat ćemo pozitivne emocije, prisjećanjem prošloga i anticipiranjem idućeg godišnjeg odmora.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja