Istraži Me istražite svijet psihologije
Iako je meditacija, istočnjačka tehnika, postala sve prihvaćenija i na zapadu, još uvijek se istražuju njeni učinci na tijelo i um. Pozitivni učinci meditacije su dobro poznati te potvrđeni brojnim istraživanjem. Međutim, studija američkih istraživača, objavljena u časopisu Association for Psychological Science, po prvi put donosi nedvojbene negativne dokaze o prakticiranju meditacije na kognitivne funkcije. „Ova studija je prva ukazala da meditacija svjesnosti može imati utjecaja na loše pamćenje“ rekao je glavni autor studije i znanstveni istraživač na Sveučilištu u Kaliforniji, Brent M. Wilson.
Wilson i njegove kolege zanimalo je li proces usredotočene svjesnosti i pažnje sadašnjem trenutku djeluje na sposobnost pojedinca u obnavljanju prošlih događaja. Provedena su tri nezavisna eksperimenta.
U prvom eksperimentu 153 sudionika su po slučaju podijeljeni u dvije skupine: prva skupina sudjelovala je u 15-minutnom treningu meditacije u kojem je zamoljena da fokusira svoju pažnju na disanje bez razmišljanja o nekim događajima, a druga grupa sudjelovala je u 15-minutnom treningu pod uputom da razmišljaju o svemu što im u tom periodu padne na pamet. Nakon treninga, sudionicima je prezentirana lista od 15 riječi koje pripadaju kategoriji smeća (npr. otpad, kanalizacija i sl.). Iako je lista sadržajno uključivala riječi vezane uz smeće, riječ smeće nikada nije spomenuta. Po završetku prezentacije, ispitanici su imali zadatak dosjetiti se što više riječi u ograničenom vremenskom perioda. Prema rezultatima istraživanja, 39% ispitanika iz prve skupine koja je sudjelovala u treningu meditacije pri dosjećanju navelo je riječ smeće, koja nije bila na listi. Postotak ispitanika pri netočnom dosjećanju riječi smeće kod druge skupine iznosio je 20%.
U drugom eksperimentu, 140 ispitanika je prije i nakon indukcije treningom meditacije i/ili slobodnog razmišljanja imalo je zadatak dosjetiti se liste od 15 riječi. Nakon indukcije meditacijom, postotak netočnog dosjećanja riječi s ponuđene liste bio je daleko veći u odnosu na situaciju dosjećanja prije indukcije meditacijom. Također, postotak netočno dosjećanih riječi bio je veći u situaciji izloženosti treningu meditacije u odnosu na situaciju izloženosti treningu slobodnog razmišljanja.
U trećem eksperimentu, 215 ispitanika s prva dva eksperimenta ponuđena je lista riječi koja je sadržavala riječi korištene ranije u eksperimentima te neke nove riječi. Zadatak ispitanika bio je prepoznati riječi koje su prethodno bile korištene. Broj točno dosjećanih riječi bio je jednak između ispitanika koji su prisustvovali seansi meditacije, kao i onih koji nisu prisustvovali seansi meditacije. Međutim, broj pogrešno dosjećanih riječi bio je daleko veći kod skupine koja je sudjelovala u 15-minutnoj seansi meditacije.
Autori zaključuju kako visoka svjesnost može negativno djelovati na kognitivne procese odnosno doprinijeti pogrešnom dosjećanju. „Vjerojatno nakon svjesne meditacije, sjećanja imaginarnih iskustava postaju slična sa sjećanjima stvarnih događaja, što izaziva poteškoće pri određivanju je li neko iskustvo stvarno ili imaginarno.„ kaže glavni autori istraživanja.
