Kako najbolje iskoristiti godišnji odmor?

Vrijeme je godišnjih odmora. Prije odlaska na odmor često se znaju pojaviti pitanja poput: Treba li mi baš sad godišnji odmor? Koliko bi trebao trajati? Što će mi dobro taj odmor donijeti?

Koliko god voljeli svoj posao, tijekom godine potrošimo zalihe energije, motivacije i volje za poslom koji obavljamo i naša efikasnost pada. Ukoliko smo stalno izloženi zahtjevnim i stresnim situacijama na poslu, odmor nakon radnog vremena nije dostatan za potpuni oporavak jer nas kod kuće, najčešće, čekaju dodatne obaveze. Takav ritam povećava stres i  negativno utječe na naše zdravlje i tzv. well-being (u daljnjem tekstu: dobrobit) u koji se ubraja: raspoloženje, osjećaj zadovoljstva, razina energije i dr. Kad osjetimo da nam je sve teže efikasno i kvalitetno obavljati svakodnevni posao, tada je vrijeme za godišnji odmor.

Ponavljajući i potpuni odmor od posla je krucijalan za prevenciju poteškoća sa zdravljem i osjećaj dobrobiti (De Bloom, Geurts, Kompier, 2012). Međutim, osim što je važno sebi, s vremena na vrijeme, priuštiti odmor, jako je važno dobro iskoristiti vrijeme koje imamo za odmor.

Koliko dugo traju pozitivni efekti godišnjeg odmora?

Rezultati istraživanja, uglavnom, pokazuju da je godišnji odmor efikasan način oporavka od posla kojim vraćamo energiju i pozitivno utječemo na naše zdravlje, ali na kraći period dući da su pozitivni efekti odmora prolazni (De Bloom i sur., 2010, De Bloom i sur. 2012, Nawijn, Marchand, Veenhoven, Vingerhoets, 2010). Tijekom odmora ispitanici, u prosjeku, izvještavaju o višoj razini energije, smanjenju pritiska i tenzija te većem osjećaju zadovoljstva, boljem raspoloženju, boljem zdravstvenom stanju i višoj razini energije (De Bloom, Geurts, Kompier, 2010).

Zašto pozitivni efekti odmora traju kratko? Dobiveno se može objasniti jednom od mnogih teorija koje nastoje objasniti osjećaj sreće i zadovoljstva. Set – point teorija govori o tome da je sreća relativno stabilna „crta“ i što god napravimo ne možemo puno promijeniti osjećaj sreće. Po ovoj teoriji, pozitivna iskustva mogu samo kratkoročno dovesti do povećanja osjećaja zadovoljstva koje će se brzo vratiti na početnu razinu (Nawijn i sur., 2010). Moguće je i da se pad pozitivnih efekata ubrza ukoliko pojedinca na poslu čeka puno neobavljenih zadataka koje treba što prije riješiti. Zato bi bilo dobro, ukoliko je moguće, prvi tjedan nakon povratka na posao smanjiti zahtjeve posla i obavljati zadatke po hitnosti ili za vrijeme odmora obaviti nešto što nam ne zahtjeva puno vremena, što ne smatramo velikim opterećenjem (npr. obaviti neki poziv, odgovoriti na e-mail i sl.).

Ako pozitivni efekti odmora naglo prestaju nakon povratka na posao možemo postaviti sljedeće pitanje:

Zašto onda uopće trošimo vrijeme i novac na godišnji odmor?

Prije svega, istraživači smatraju da neodlazak na odmor može dovesti do pojave različitih bolesti ili čak prerane smrti (Gump, Matthews, 2000). Drugo, vrlo vjerojatno istraživači nisu istražili sve pozitivne efekte koje odmor može imati na npr. psiho-fiziološko zdravlje, izvedbu i dugotrajnu efikasnost u radu. Odmor može spriječiti demoralizaciju na radnom mjestu i stvoriti veću psihološku otpornost na buduće stresne situacije. Pitanje zašto idemo na odmor je isto kao i pitanje zašto spavamo ako ćemo se svejedno ponovno umoriti. Period intenzivnog rada treba s vremena na vrijeme zamijeniti periodom potpunog odmora da bi se mogli potpuno oporaviti i svježi vratiti na posao.

Koliko dugo bi odmor trebao trajati?

Po pitanju dužine odmora, rezultati istraživanja su nekonzistentni, ali većina rezultata pokazuje da nema povezanosti između dužine odmora i dugotrajnosti pozitivnih efekata odmora. Između ostalih, istraživanje De Blooma i sur. (2010) je pokazalo da je efekt kraćeg odmora jednako snažan kao i efekt dužeg odmora. Naravno, ukoliko pojedinac duže ostane na odmoru koji je za njega iznimno opuštajući, logično je da će i duži period biti izložen pozitivnim efektima odmora što će pozitivno utjecati na njegovo raspoloženje i zdravlje. Međutim, pozitivni efekti odmora će svejedno naglo opasti nakon povratka na posao.

S druge strane, Bloom i sur. (2012) proveli su istraživanje na ljudima koji su bili na odmoru koji je bio duži od 14 dana (u prosjeku je trajao 23 dana). Ispitanici su davali samoprocjene o zdravlju i osjećaju dobrobiti prije odmora, nekoliko puta tijekom odmora i nakon odmora. Rezultati su pokazali da je procjena zdravlja i dobrobiti naglo porasla tijekom odmora. Točnije, doživjela je vrhunac osmog dana odmora i naglo se vratila na početnu razinu već u prvom tjednu povratka na posao, iako su već prvog dana nakon povratka vidljivo počeli opadati pozitivni efekti odmora. Dobiveni nalaz ukazuje i na to da pojedincu ipak treba određeno vrijeme da se nakon stresnog perioda na poslu potpuno opusti da bi mogao uživati u svim blagodatima odmora. Bez obzira na to, autori sugeriraju da više manjih odmora tijekom godine u usporedbi s jednim dužim odmorom može imati više pozitivnih efekata na naše zdravlje i procjenu dobrobiti.

Kako najbolje iskoristiti godišnji odmor?

1. Dobro isplanirajte odmor

Jako je važno dobro isplanirati odmor. Snažan negativni efekt na uživanje u odmoru mogu imati nepredviđene situacije i/ili nesreće: loše vrijeme, ozljeda, pasivno provođenje vremena umjesto planiranog aktivnog, itd. Da bi se ovakve situacije, barem donekle izbjegle, važno je unaprijed dobro isplanirati odmor (provjeriti prognozu, ispravnost automobila, ponijeti lijekove,…). Time smo aktivno uključeni u odmor i prije nego što on zapravo počne.

Samo zamišljanje odmora može biti jako dobar način da i prije nego odete na odmor osjetite pozitivne efekte odmora. Ukoliko sebe zamišljamo u nekim budućim situacijama koje su nam ugodne (npr. kupanje, odmaranje u suncu s koktelom u ruci,…) samo zamišljanje budućih događaja stvara pozitivne emocije, povećava iščekivanje i daje završni elan da posao obavimo što prije. U istraživanju Nawijn i sur. (2010), ispitanici koji su išli na odmor izvještavali su o višoj razini sreće prije odmora, od onih koji nisu išli na odmor dok nije bilo razlike u procjeni sreće nakon odmora ove dvije skupine. To pokazuje da je i sam proces planiranja i zamišljanja odmora imao pozitivne efekte.

Upravo zbog navedenog, kad god ste u mogućnosti, organizirajte barem kratki odmor kako biste se napunili pozitivnom energijom. Dobro bi bilo planirati par kratkih odmora tijekom godine tako da, kad prestane utjecaj jednog odmora, možete razmišljati o svom idućem odmoru.

Ukoliko se posvetimo kvalitetnom planiranju slobodnog vremena, i svaki vikend može biti prilika za mini odmor koji ne mora podrazumijevati boravak van vlastitog doma.

2. Izaberite aktivnosti koje vam najviše odgovaraju

Aktivnosti kojima se bavimo tijekom odmora su od iznimne važnosti kakav će efekt imati odmor na razdoblje nakon povratka na posao (De Bloom i sur., 2012). Na odmoru treba težiti tome da budemo uključeni u aktivnosti koje nam najviše odgovaraju!

Koje će aktivnosti osobi odgovarati ovisi o samoj osobi. Zato je bolje reći da je važno da osoba ima autonomiju i kontrolu nad onim što želi raditi i kako želi provesti svoje vrijeme na odmoru. Za nekoga je primjer idealnog ljetovanja dugo spavanje, sunčanje na plaži i lagane šetnje u predvečerje dok za nekog drugog to može biti jako dosadno budući da on preferira adrenalinske aktivnosti (vožnja padobranom, različiti adrenalinski morski sportovi, noćni izlasci i sl). Pasivno provođenje vremena utječe negativno na dobrobit pojedinca jedino u situacijama kad pasivne aktivnosti nisu dobrovoljni način odmaranja nego su rezultat nedostatka autonomije i nemogućnosti kontrole (npr. idemo na more i svih 7 dana pada kiša).

Pozitivna iskustva povezana s odmorom (npr. zadovoljstvo koja proizlazi iz aktivnosti, opuštanje,…) mogu proširiti repertoar aktivnosti i potaknuti kreativnost, želju za povezivanjem s drugima (obitelji, bračnim partnerom) što dovodi do povećanja osjećaja zadovoljstva i dobrobiti (De Bloom i sur., 2012).

3. Nastojte se opustiti

Već spomenuto istraživanje De Blooma i sur. (2012) pokazalo je da su ispitanici koji su ocijenili njihov odmor „vrlo opuštajućim“ imali duže pozitivne efekte od odmora nakon povratka na posao od onih koji ocijenili svoj odmor ako „opuštajući“, „neutralan“ te „stresan“. Pozitivni efekti su trajali 2 tjedna. Nije dugo, ali je značajno i jako korisno.

Naravno da se ne može jasno definirati što je to jako opuštajući odmor. To osoba mora procijeniti sama za sebe. Pronađite vaš način relaksacije i uživajte u svakoj minuti odmora.

4. Uzmite vremena za spavanje

Dok radimo, jako često neredovito spavamo, zato je odmor prava prilika da se dobro naspavamo. U želji da aktivno iskoristimo svaki trenutak odmora, znamo preskočiti dugo spavanje ne znajući da time radimo veliku štetu svome zdravlju. Ljudi koji spavaju optimalnu količinu vremena (6 do 8 sati) pokazuju niže razine depresivnosti i stresa, imaju veće samopouzdanje, pozitivnije odnose s drugima te više uživaju u poslu koji obavljaju. Što su ispitanici spavali duže i kvalitetnije tijekom odmora to su pokazivali veće pozitivne doprinose odmora na njihovo zdravlje i procjenu dobrobiti (De Bloom i sur., 2012). Pitanje je jesu li oni bolje i duže spavali jer su bili opušteniji, ili su se više opustili zato što su duže spavali.

5. Bilježite uspomene

Pozitivni efekti odmora se mogu povećati i prolongirati kroz tzv. savouring (eng.) ili u slobodnom prijevodu: uživanje. Točnije, savouring je način na koji ljudi kroz aktivno usmjeravanje pažnje na ponašanja i misli utječu na pojedinčevu percepciju koliko je snažno pozitivno iskustvo koje proživljava. Takav doživljaj tijekom odmora može biti ostvaren kroz aktivno prikupljanje uspomena (slikanje, snimanje, kupovanje suvenira,…) i prepričavanje pozitivnih iskustava. Te priče i uspomene mogu lako nakon odmora, ponovno pobuditi pozitivne emocije od kojih možemo ponovno profitirati. Nije ni čudo što nas ljudi na društvenim mrežama, nakon provedenog odmora, obasipaju privatnim fotografijama s putovanja.

6. Budite spremni na neplanirane situacije

Kao što je spomenuto ranije, da bi uživao u odmoru, za pojedinca je jako važan osjećaj autonomnosti i kontrole nad situacijom. Međutim, u životu se ne može sve u potpunosti kontrolirati. Vremenska prognoza se može promijeniti, automobil se može pokvariti, let se može otkazati, možemo se razboljeti. Ukoliko se to dogodi, pronađite u svakoj situaciji nešto pozitivno. Nestalo je struje, a mislili ste gledati film? Što kažete da, umjesto toga, upalite svijeće i igrate neku društvenu igru?

Fleksibilna očekivanja su pravi put da u svakoj situaciji očekujemo neočekivano te da znamo na to pravilno reagirati i to na način da promijenimo ono što možemo, a ono što ne možemo prihvatimo takvo kakvo jest.

Ukoliko u skoroj budućnosti planirate ići na odmor, nadam se da će vam ove smjernice pomoći da kvalitetno iskoristite vrijeme i napunite baterije za naredni radni period. Ne zaboravite ponijeti puno pozitivne energije!

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja