Anksioznost je u osnovi neprijateljstva prema imigrantima

Tijekom zadnjih desetljeća, osobito zapadna Europa se susreće sa sve većim brojem imigranata iz raznih dijelova svijeta. Posebnu pozornost javnosti zauzimaju imigranti s Bliskog istoka, koji uslijed ratova i drugih nepovoljnih uvjeta za život prelaze na druga, za njih povoljnija područja.

Kako se imigranti često doživljavaju kao prijetnja domaćim građanima, učestale imigracije su izazvale i znanstvenu pažnju. Pa su tako nastali pojmovi ekonomska i simbolička (kulturalna) prijetnja. Pod ekonomskom prijetnjom se podrazumijeva jaka konkurencija imigranata za (rijetke) resurse jedne zemlje, kao što su poslovi, stanovi i socijalna davanja. Simbolička ili kulturalna prijetnja proizlazi iz različite kulture domaćih građana i imigranata, zbog čega građani određene države mogu doživjeti ugrožavanje kulturalnog identiteta.

Istraživači su nedavno pokušali rasvijetliti percipiranu ekonomsku i kulturalnu prijetnju kod mladih Austrijanaca.  Za ispitanike su odabrali 162 učenika u dobi od 16 do 19 godina. Kako bi mogli usporediti mlade ljude više i niže naobrazbe, u istraživanju su podjednako bili zastupljeni učenici trogodišnje strukovne škole, koja vodi u svijet rada i učenici četverogodišnje škole koja vodi na fakultete.

Osim po naobrazbi, sudionici su podijeljeni u dvije eksperimentalne skupine.  Jedna skupina je vidjela sliku imigranta kako opušteno leži, a u ruci drži novac, što je trebalo izazvati osjećaj ekonomske prijetnje kroz zbrinjavanja i zapošljavanja imigranata.

Druga eksperimentalna skupina je vidjela sliku muslimanskih imigrantica koje nose burku, što je trebalo izazvati osjećaj simboličke (kulturalne) prijetnje, kroz tipičnosti određene religije i kulture unutar drugog kulturalnog područja. Treća, kontrolna skupina vidjela je neutralnu sliku, nevezanu uz imigrante.

Statistička analiza je pokazala kako najviše negativnih stavova prema imigrantima pokazuju slabije obrazovani mladi ljudi, koji su doživjeli osjećaj ekonomske prijetnje. Unutar grupe koja je doživjela simboličku (kulturalnu) prijetnju, negativni stavovi prema imigrantima su statistički podjednaki između više i niže obrazovanih, no veći su u odnosu na kontrolnu skupinu.

To znači da mladi ljudi, više i niže obrazovaniu jednakoj mjeri, osjećaju kulturalnu prijetnju, pri izlaganju vjerskim i kulturnim simbolima drugih kultura. Zbog toga su u ovom istraživanju, doživljene prijetnje kulturalnom identitetu generalnije od doživljenih ekonomskih prijetnji.

Istraživači zaključuju da su strah, zabrinutost i tjeskoba, mješavina emocija koja se naziva i anksioznost,  a koja proizlazi iz percipiranih ekonomskih i kulturalnih prijetnji u osnovi neprijateljskih stavova prema imigrantima. Naime, zbog straha od gubitka posla, financijske nesigurnosti ili potplaćenosti, mladi ljudi mogu percipirati ekonomsku prijetnju, osobito ako se i obrazuju za slabije plaćene poslove.

Nadalje, mladi ljudi su općenito manje zainteresirani za politiku. Glavni agenti njihove socijalizacije su vršnjaci, roditelji, škola, socijalne norme i trendovi, te su općenito manje skloni kritičkom razmišljanju, zbog čega su podložniji utjecaju senzacionalističkih natpisa u medijima, koji mogu promovirati anti-imigrantske stavove. Ovakvi stavovi mogu negativno utjecati na različite aspekte svakodnevnog života, kao što je integracija stranaca, socijalna podrška i pomaganje.