Home / Psiho Novosti / Iskušenje – kako i zašto mu popuštamo?
Iskušenje – kako i zašto mu popuštamo?

Iskušenje – kako i zašto mu popuštamo?

Svi volimo vrijeme praznika, blagdana i proslava, kada se na stolu nađe pečenje, pjenušac i  malo brdo raznoraznih slatkiša pa možemo birati između čokolade sa marcipanom, torte sa likerom i mnogočega drugoga. Moramo priznati da ovi hedonistički proizvodi izazivaju konflikte u nama: s jedne strane željeli bismo se odati hedonizmu dok sa druge strane želimo biti racionalni i izbjegavati nezdrave užitke, kako bi dugoročno zadržali zdravlje i vitkost.

Iako su filozofi stoljećima jasno razgraničavali razum od užitka, novo istraživanje, koje je objavljeno online (FrontiersinPsychology), pokazalo je da nije tako jednostavno odvojiti razumno razmišljanje od prepuštanju porivima.

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi, dopuštaju li ljudi sebi namjerno pokoje „zabranjeno“ zadovoljstvo.  Istraživači su pretpostavili da što je više pojedinac primamljen određenim proizvodom više će razloga upotrijebiti za opravdanje konzumacije toga proizvoda.

60 ženskih studentica, koje su pristale biti ispitanice, dovedene su pojedinačno pred stol na kojemu se nalazila slatka zakuska. Ispitanice su upućene da odmotaju proizvod i na skali od 1 do 7 izraze koliko im je zanimljiv, koliko su voljne probati ga, te kada i iz kojih razloga bi sebi dopustile ovu slatku zakusku.

Kako bi dodatno potvrdili svoju pretpostavku, autori ovoga rada pronašli su još dodatnih 37 studentica za ispitivanje. Ovaj put su odabrali samo one ispitanice, koje su izrazile veliku važnost održavanja primjerene težine, kako bi bili sigurni da da će slatka zakuska zaista predstavljati prijetnju njihovim dugoročnim ciljevima vitkosti i fizičke spreme.

I ove ispitanice prošle su isti postupak istraživanja, kao prethodne, pri čemu je od njih još traženo da navedu što više razloga, koji im padaju na pamet, dopuštanja konzumacije slatkiša koji je ispred njih.

Prvi i drugi eksperiment potvrdio je početne pretpostavke: pokazalo se da ispitanice smišljaju više razloga za konzumaciju slatkiša, što im je taj slatkiš primamljiviji.  To znači da se kod ljudi u slučaju hedonističkih dilema aktiviraju procesi rezoniranja, koji rezultiraju većim brojem razloga za popuštanje hedonističkim porivima.

Najčešći razlog kojeg su ispitanice navodile bio je slavlje ( „kada imam nešto za proslaviti“). Još su navodile napor („nakon što sam cijeli dan učila“) i postignuće („jer sam položila ispit“). Ispitanice su kao razloge još navodile i slatkiše kao nagradu za altruistično ponašanje te dugotrajno suzdržavanje od konzumacije slatkiša. Istraživači ovaj postupak nazivaju samolicenciranje – ljudi donose „strategijsku odluku“ o hedonističkoj konzumaciji, vodeći se tezom: „ja to zaslužujem“ .

Ovo istraživanje pokazuje kako  popuštanju iskušenjima ne prethodi nužno impulzivnost, nego procesi odlučivanja koji olakšavaju prepuštanje ugodi.  Nalazi ovoga istraživanja mogli bi donijeti konačan odgovor na pitanje – kako se oduprijeti porivima.

Imajući na umu da se za svoje zasluge nagrađujemo popuštanjem porivima, sljedeći put kada  krenemo posegnuti za „zabranjenim“ užitkom, možemo sebi jednostavno postaviti pitanje: „Kako mogu sebe nagraditi na zdraviji, prihvatljiviji način?“

Reference

Reference

de Witt Huberts J, Evers C and de Ridder D (2014) Thinking before sinning: reasoning processes in hedonic consumption.Front. Psychol. 5:1268. doi: 10.3389/fpsyg.2014.01268

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja

Autor: Danijela Jandrić

magistra psihologije

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

*

Vrati se gore