Utječe li visoki tlak na mentalne procese pojedinca?

Visoki tlak je pošast modernog doba ili onaj koji se još naziva „tihim ubojicom“. Svima je poznato kako je povišeni krvni tlak važan čimbenik rizika brojnih bolesti kardiovaskularnog sustava. Ipak, unatoč tome što se radi o bolesti od koje boluje jako velik broj ljudi i dalje postoji mit „nije to baš tako strašno“. Međutim, ako se zdravstvena oboljenja ne doživljavaju toliko bitnim, što reći na činjenicu da povišeni krvni tlak predstavlja čimbenik rizika za brojna pogoršanja kognitivnog funkcioniranja.

Važnost povišenog krvnog tlaka, odnosno hipertenzije, na kognitivno funkcioniranje ispitali su istraživači sa Sveučilišta u  Australiji. Autori navode da dosadašnja istraživanja, koja ukazuju na moguću međuzavisnost hipertenzije i kognitivnih funkcija, nemaju konačne zaključke o uzrocima ove veze.  Utjecaj hipertenzije na kognitivne funkcije uglavnom se nastojao objasniti smanjivanjem cerebralnog protoka krvi krvi u određena moždana područja, ali i oštećenjem mozga kao posljedice same hipertenzije. Međutim, nije uzeto u obzir da centralni krvni tlak, vrijednost pritiska izmjerena u korijenu aorte, ima bolju prognostičku vrijednost brojnih rizičnih oboljenja od brahijalnog krvnog tlaka, odnosno onog izmjerenog na nadlaktici. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj centralnog i brahijalnog krvnog tlaka na kognitivne funkcije pojedinaca.

U istraživanju  je sudjelovalo 493 sudionika u dobi od 20 do 82 godine. Sudionicima je prvotno utvrđena razina centralnog i brahijalnog krvnog tlaka. Potom su sudionici rješavali niz kognitivnih zadataka. Preciznije rečeno, rješavali su Stroop zadatak te zadatke dosjećanja i prepoznavanja riječi.

Obradom rezultata utvrđeno je kako se povećanjem centralnog krvnog tlaka učinkovitost na kognitivnim zadacima snižavala. S druge  strane, brahijalni krvni tlak nije se pokazao značajnim prediktorom kognitivnog funkcioniranja.  Kod osoba normalnog krvnog tlaka kognitivno funkcioniranje je bilo najbolje.

Dobiveni rezultati pokazali su da je centralni krvni tlak korisna mjera kognitivnog funkcioniranja. Snižavanje krvnog tlaka, pa čak i ono blago, imalo bi velike koristi za pojedinca i za populaciju zbog velikog broja oboljelih i ozbiljnih posljedica hipertenzije. Ipak, nije potrebno stati samo tu! Pokretanjem ove teme, mnoga pitanja i dalje nisu razjašnjena. Potrebno je ispitati i na kojim su područjima kognitivnog funkcioniranja efekti hipertenzije najizraženiji.

Nadalje, moguća interakcija dobi, spola te socioekonomskog statusa na odnos hipertenzije i kognitivnog funkcioniranja također je nejasan.  Navedeni odnos trebao bi biti promatran longitudinalnim istraživanjem, kako bi se razmotrio utjecaj kronično povišenog krvnog tlaka na kognitivno funkcioniranje. U konačnici, ne bi se smio zanemariti i odnos kronično sniženog tlaka i kognitivnih funkcija. Na budućim je istraživačima pružiti odgovore na ova pitanja, a na odraslim osobama usvojiti zdrave navike življenja.