„Abeceda“ ličnosti i zdravlja: Smanjivanje rizika od srčanih bolesti

Često se čuje izreka da je zdravlje najveće bogatstvo koje čovjek posjeduje, kao i to da ga se uzima zdravo za gotovo. U zadnjih nekoliko godina, trendovi vezani uz zdravu prehranu postali su sve popularniji, kao i kampanje koje promoviraju poželjne navike, poput onih usmjerenih protiv pušenja i sličnih štetnih navika. Od psiholoških pojmova, kao bitan čimbenik zdravog života, posebice se ističe razina stresa kojoj su pojedinci svakodnevno izloženi. S obzirom na sve brži tempo života i ekonomske promjene koje se događaju na globalnom planu, pojedinci su nerijetko pod velikim pritiskom, kako na poslu, tako i u obitelji. Čini se, doduše, kako se neki puno bolje nose s povećanjem broja obaveza i rjeđe obolijevaju od određenih skupina bolesti, kao što su kardiovaskularna oboljenja. Psiholozi su, između ostaloga, pokušali dovesti i ličnost u vezu s nastankom nekih bolesti te ispitati mogu li određeni obrasci ponašanja pozitivno ili negativno utjecati na zdravlje pojedinaca.

Prvobitna psihološka istraživanja ličnosti i zdravlja bila su usmjerena na otkrivanje izravnih utjecaja fizioloških procesa koji su povezani s ličnosti s jedne strane, na vjerojatnost obolijevanja od određenih bolesti s druge. Studije ovog tipa su, na primjer, pokušale utvrditi povezanost razine zabrinutosti s nastankom čira na želucu ili agresivnosti sa srčanim bolestima. Današnja istraživanja ipak imaju složenije nacrte te u obzir uzimaju međudjelovanje osobina ličnosti i okoline pri predviđanju vjerojatnosti zdravstvenih ishoda. Drugim riječima, ostavlja se mogućnost promjene obrazaca ponašanja i djelovanja okolinskih čimbenika na ličnost osobe, kako bi se smanjila mogućnost negativnog utjecaja na zdravlje.

Abeceda ličnosti i zdravlja

Pedesetih godina 20. stoljeća, kardiolozi Friedman i Rosenman (1959) prvi su opisali Tip A i Tip B ličnosti u vezi s nastankom srčanih bolesti. Naime, primijetili su da ponašanja poput pušenja, povišenog tlaka i razine kolesterola ne objašnjavaju znatno povećanje nastanka srčanih bolesti u urbanim populacijama u SAD-u te su se okrenuli psihološkim čimbenicima pri potrazi za mogućim uzrokom. Prepoznali su određene obrasce ponašanja i doživljavanja, koje su nazvali tipovima ličnosti, a koji su bili povezani s nastankom srčanih bolesti.

Tip A ličnosti karakterizira naglašena kompetitivnost, asertivnost, pretjerana užurbanost i osjećaj kako nikada nema dovoljno vremena za ispunjavanje obaveza, zaokupljenost pretežito negativnim aspektima života i situacija te suparništvo. Osobe Tipa B, nasuprot tomu, opuštene su, prijateljski nastrojene, neopterećene razmišljanjem o žurbi i rokovima, strpljive i pozitivno orijentirane prema izvršavanju zadataka te općenito imaju optimističan pogled na svijet. Veliko osmogodišnje istraživanje koje su proveli Rosenman i suradnici (1975), pokazalo je da je vjerojatnost obolijevanja od srčanih bolesti bila dvostruko veća za osobe koje su iskazivale obilježja Tipa A, nego za osobe Tipa B, neovisno o čimbenicima poput pušenja ili povišenog krvnog tlaka, po kojima se skupine ispitanika nisu razlikovale. Naime, osobe Tipa B imaju manju razinu anksioznosti i doživljavaju manje stresa, što pridonosi jačanju njihovog imunološkog sustava te smanjuje srčane i gastrointestinalne probleme.

Od ovih početka istraživanja ličnosti unutar zdravstvene psihologije do danas, ustanovljeno je postojanje i Tipa D, koji je također povezan sa srčanim bolestima. Ovaj tip karakterizira negativna afektivnost (uključujući brigu, razdražljivost i sl.) te tendencija potiskivanja negativnih emocija tj. socijalna inhibicija. Pedersen i Denollet (2006) tvrde da osobe koje iskazuju ponašanje sukladno s Tipom D imaju lošiju prognozu: u ovoj skupini veća je smrtnost i ponavljanje srčanog udara nakon prvotne bolesti. Također su pronašli naznake da osobe ovog tipa ličnosti češće obolijevaju i od raka, post-traumatskog stresnog poremećaja te kroničnog umora i depresije. Druga istraživanja pokazala su da je Tip D ličnosti također povezan s po zdravlje negativnim navikama, kao što su kompulzivno prejedanje i zlouporaba sredstava ovisnosti.

Osobine ličnosti i zdravstveni rizici

Prvobitno opisani A i B tipovi ličnosti uključivali su mnoga različita obilježja ličnosti te je bilo nejasno koja od njih najviše povećavaju rizik od srčanih bolesti. Podaci dobiveni u Western Collaborative Group Study, prvom velikom istraživanju srčanih oboljenja i Tipa A ličnosti, pokazali du važnost obilježja kompetitivnosti i nestrpljivosti pri predviđanju rizika od srčanih oboljenja. Nasuprot tomu, Dembroski i suradnici (1985) definirali su dvanaest osnovnih obilježja Tipa A te proveli istraživanje vezano uz vjerojatnost nastanka ateroskleroze – bolesti koju karakterizira nakupljanje masnih i drugih naslaga na arterijama, čime se otežava protok krvi. Od dvanaest obilježja koja su uključena u istraživanje, samo su se dva pokazala značajno povezanima s ovom bolešću – hostilnost i potiskivanje negativnih emocija.

Redford B. Williams, profesor na Sveučilištu Duke u SAD-u, vidi razlog povezanosti između hostilnosti i povišenog rizika od srčanih oboljenja u navikama poput pušenja i nedostatka tjelovježbe. Tvrdi da osobe s višom razinom hostilnosti u srednjoj životnoj dobi također češće imaju prekomjernu težinu te više razine kolesterola i viši krvni tlak, kao i povišene razine hormona „stresa“ – kortizola.

Osim navedenih tipova i njihovih značajki, postoje naznake da su i neka pojedinačna obilježja povezana s lošijim zdravstvenim stanjem. Impulzivnost se pokazala značajnim prediktorom rizičnog seksualnog ponašanja i nekorištenja kontracepcije te je stoga povezana i s vjerojatnošću zaraze spolno prenosivnim bolestima. Ekstraverzija, odnosno postojanje društvene potpore u životu pojedinca, pozitivno je povezana s boljim mehanizmima suočavanja sa stresom, kao i pridržavanja liječničkih uputa te zdravstveno odgovornim ponašanjem. Iako je umjereni optimizam koristan u suočavanju sa stresom i zdravstvenim problemima, previsoka razina ove osobine, odnosno, „nerealistični optimizam“ može dovesti do razmišljanja da je osoba iznimka od određenih statističkih vjerojatnosti te da se negativni ishodi događaju drugima, a ne njoj. Gledajući iz perspektive zdravstvenog ponašanja, ove osobe, primjerice, mogu nastaviti pušiti, iako su svjesne rizika, jer misle kako neće dobiti rak pluća.

Osuđuje li nas ličnost na negativne zdravstvene ishode?

Kada se rezultati vezani uz ličnost prikažu na sažet način, može se činiti kako smo u određenoj mjeri „osuđeni“ razviti jedno od širokog spektra oboljenja s kojima se danas suočavamo. No, tomu nije tako. Okolinski čimbenici također su važni kada se radi o rizicima povezanim uz ličnost i zdravlje. Mnogi autori naglašavaju da je moguće izbjeći negativne zdravstvene ishode koji se vežu uz Tip A ličnosti putem učenja adekvatnih mehanizama suočavanja sa stresom, kao i kontroliranja ljutnje i drugih negativnih emocija. Neka od pitanja koja se pritom pacijentima postavljaju vezana su uz „katastrofiziranje“, odnosno, postavljanje negativnih ishoda određene situacije u realan kontekst, postavljanje prioriteta i realistično sagledavanje događaja. Metode opuštanja, poput tehnika dubokog disanja, meditacije ili joge, također mogu pomoći u smanjenju razine stresa i hostilnosti te smanjiti rizik od srčanih bolesti kojima je Tip A skloniji. Pri tome je važno prvenstveno osvijestiti nepoželjne obrasce ponašanja i mišljenja te ih zamijeniti drugim, konstruktivnijim mehanizmima. U takvim slučajevima potrebna je i potpora bliskih osoba te institucionalna podrška, kao što su radionice usmjerene na kontroliranje negativnih emocija kod osoba sa srčanim bolestima. Također, korisno je informirati javnost o opasnostima užurbanog, natjecateljskog ritma života prepunog stresa, koji je danas mnogima postao svakodnevica.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja