Pogled sa psihološke strane: ”50 nijansi sive”

Blagdan Valentinova 2015. godine obilježila je premijera filma prvog dijela trilogije ”50 nijansi sive”. Ova trilogija po statistikama spada u knjige koje su se najbrže prodavale u SAD-u i Velikoj Britaniji, a godinu dana se zadržala na vrhu prodaje bestsellera. Prodana je diljem 37 zemalja svijeta, a popularnost je otišla toliko daleko da je spisateljica E.L. James proglašavana za osobu godine u tiražnim magazinima diljem SAD-a.

Razlog zbog kojeg je ova trilogija podigla prašinu sasvim je jednostavan: radi se o književnom djelu vrlo niske vrijednosti koja spada u šund erotske literature, a koja je opet pobrala svu moguću zaradu te se prodala u preko 70 milijuna kopija diljem svijeta. Ovaj neobičan fenomen u suvremenoj književnosti digao je na noge teoretičare književnosti, ljubitelje kvalitetne pisane riječi, marketinške stručnjake i mnoge druge koji su nastojali naći objašnjenje zašto je u tako kratkom roku toliko loše napisana trilogija pobrstila vrhove ljestvica najčitanijih knjiga. Naposljetku, u priču su se uključili i različiti istraživači koji su željeli doznati zbog kakvog efekta su žene diljem svijeta posegnule za ovom trilogijom.

Istim ćemo se fenomenom i mi pozabaviti u današnjoj kolumni: proći ćemo kroz psihološku karakterizaciju likova, posegnuti za korijenima njihovih problema u djetinjstvu, argumentirati neke od najčešće spominjanih kritika i vidjeti je li  književnica uistinu dočarala svijet BDSM-a (”Korištenje psihološke dominacije i potčinjenosti i/ili fizičkog vezanja, i/ili boli, i/ili sličnih aktivnosti koje su prakticirane sigurno, legalno i sporazumno s namjerom da sudionici tih aktivnosti postignu seksualno uzbuđenje i/ili osobni rast.”, Williams, 2006) kroz ovu trilogiju te zašto je knjiga postala toliko razvikana.

Već na prvo čitanje trilogije ”50 nijansi sive” čitatelju je jasno da  je pisana vrlo jednostavnim stilom i jezikom, razumljivim svima bez obzira na razinu obrazovanja. Radnja je pojednostavljena i lišena digresivnih događaja, odvija se linearno i rutinski ju prekidaju samo eksplicitni opisi seksa s elementima BDSM-a. Ako se pozabavimo psihološkom karakterizacijom likova, vidjet ćemo da je Christian  izložen zanemarivanju i zlostavljanju u ranom djetinjstvu te nakon toga posvojen u obitelj Grey s kojom nije blizak.

Prijateljica njegove udomiteljske obitelji ga je u njegovoj 15. godini počela seksualno zlostavljati nazvavši to podčinjavanje u maniri BDSM-a. Christian Grey  želi samo fizičku intimnost, ali samo pod strogo definiranim uvjetima te nema emocionalnog kapaciteta  da se veže za drugu osobu. U ovim činjenicama leže mogući uzroci njegovih problema s intimnošću koji se protežu kroz cijelu trilogiju. Anastasia Steele je pak s druge strane odrasla s više očuha, biološki otac umro dok je bila malena, a u sebi nosi ideju romantične ljubavi. Spominje se kako je zaluđena romansiranim temama engleskih romana 19.stoljeća.

Odsutnost biološkog oca i majčine tri udaje mogući su uzrok idealiziranih očekivanja Annine ljubavi te kao takvog idealiziranja muškarca kojem bi se trebala prepustiti. Na stranu s klišejima i površnom karakterizacijom likova koju književnica nudi na pladnju, ovakvo tumačenje psihološkog svijeta glavnih likova potiče sljedeće pitanje koje se od izlaska knjige i prvih čitanja počelo protezati duž internetskih foruma te je kao takvo postalo dio jednog istraživanja koje ćemo navesti. Naime, smatra se da su upravo uvjeti u kojima su glavni likovi odrasli od njih načinili savršenog nasilnika i savršenu žrtvu te da se kao takvo nasilje u vezi pojavljuje u sve tri knjige i prikazuje kao dio BDSM odnosa.

Bonomi i sur. (2013) proveli su istraživanje u kojem su dali prvi dio trilogije na iščitavanje stručnjacima  za nasilno ponašanje u vezama te su od njih zatražili da naprave listu svih onih ponašanja koja su tipična za takve nasilničke veze. Tako je napravljena konačna lista najčešćih ponašanja koja ukazuju kako je u romanu zapravo romansirana nasilna veza muškarca prema ženi.

Emocionalno nasilje prisutno je u gotovo svakoj interakciji između Anne i Christiana uključujući uhođenje (Christian svojevoljno prati Anastasiju i pojavljuje se na neuobičajenim mjestima, koristi mobitel i kompjuter kako bi pratio Annino kretanje i poslao joj skupe poklone); zastrašivanje (Christian koristi verbalno i neverbalno zastrašivanje kao npr. naređivanje Anni da jede i prijeteći da će je kazniti ako to ne učini); izolaciju (Christian ograničava Anni socijalne kontakte, ne smije s nikim pričati o njihovom ugovoru i prirodi njihove veze).

Seksualno nasilje je sveprožimajuće, uključujući korištenje alkohola kako bi Christian dobio Annin pristanak na potpisivanje ugovora i zastrašivanje. Nadalje, Christian započinje seksualni odnos kada je ljutit, ne uvažava Annine zahtjeve za granicama i prijeti joj. Anastasia proživljava reakcije tipične za žrtvu nasilja uključujući neprestano osjećanje prijetnje (”muka mi je od njegovih prijetnji”); promjenu identiteta (opisuje samu sebe kao blijedog, ukletog duha); neprestan život u stresu kako bi održala mir i ne bi izazivala ljutnju zbog svog ponašanja (npr. odlučuje zatajiti Christianu da se našla sa svojim bliskim prijateljem kako ga ne bi to razljutilo ili pristaje na bolne seksualne aktivnosti kako bi i dalje ostala u vezi s Christianom, jer ga ne želi izgubiti).

Anastasia nadalje pokazuje žudnju za psihičkom intimnošću s partnerom te se time nastavlja njezina borba između želje za intimnošću i podnošenja seksualnog nasilja. Neprestano je zbunjena i u strahu da će biti povrijeđena u toj seksualnoj interakciji s Christianom te žudi za normalnom vezom. Ona postaje obespravljena (primjer: scena u sobi za igru gdje nakon BDSM seksa Anastasia ima potrebu zaspati, no Christian želi da ona sjedne na koljena i moli ga da ju pusti van) i zaglavljena u toj vezi kako njena ponašanja sve više postaju odgovor na Christianovo zlostavljanje.

Zlostavljač ima potrebu minimizirati postupke zlostavljanja (kao prebijanje remenom) i okarakterizirati ih kao dio neugodnih osjećaja koji se mogu javiti u BDSM vezama.  Anastasia naravno poriče da se ne može nositi s tim neugodnim osjećajima jer joj je stalo do Christiana i spremna je trpiti poniženje i nasilje kako bi i dalje bila s njim.  Christian se koristi traumom iz ranog djetinjstva kao opravdanjem za zlostavljanje i kako bi zadobio njezine simpatije te kako bi ju uvjetovao da odgovara na njegove potrebe. Anastasia počinje koristiti alkohol kako bi smanjila svoju anksioznost prije susreta s Christianom. Ljubomora se u ovom odnosu pojavljuje i objašnjava kao ”znak” da je Christianu ipak stalo do Anastasie.

Radi li se o romansiranom nasilju između muškarca i žene ili o uvrnutoj vrsti ljubavi? Kako bismo to utvrdili, pozabavit ćemo se najpoznatijom teorijom ljubavi u znanstveno-istraživačkom svijetu, Sternbergovom triangularnom teorijom ljubavi. Ona počiva na pretpostavkama da ljubav sadrži tri važne komponente –  strast koja uključuje seksualnu strast i druge potrebe koje izazivaju reakciju strasti; zatim intimnost kao davanje i primanje emocionalne potpore prema i od voljene osobe kao i druga ponašanja koja povećavaju osjećaj bliskosti u ljubavnom odnosu; te predanost koja se sastoji odluke osobe da nekog voli i dugoročnog stupnja predanosti osobe da održava tu ljubav (Masters i Johnson, 1997).

Ukoliko nisu zadovoljene sve tri komponente te ukoliko se ne poklapaju s partnerovim postojećim komponentama, onda ne možemo govoriti o ljubavi. U trilogiji ”50 nijansi sive” vidljivo je da Christianu nedostaje komponenta intimnosti i predanosti te da se strast pojavljuje kao sredstvo za zadovoljenje seksualne želje. Kod Anastasie je izražena potreba za intimnošću koju joj Christian ne može pružiti, dok je strast kod nje nedefinirana i nije joj pušteno na slobodu da sama odluči što ju privlači u odnosu s Christianom.

Dakle, trokuti ljubavi Christiana i Anastasie se ne poklapaju jer oboma nedostaju sve tri komponentne. S druge strane, da se ne bi zadržali samo na ovoj teoriji ljubavi, pridružit ćemo joj još jednu teoriju – teoriju privrženosti u ljubavnim odnosima (Bolwby). Svi ljubavni odnosi u životu osobe oponašaju onu vrstu privrženosti koja se pojavljuje u ranom odnosu majka-dojenče, pa tako postoje sigurni partneri kod kojih nema straha od odbacivanja i koju su sigurni u svoju vezu i partnera.

Anksiozni partneri se pak boje napuštanja, često zbog nerealnih zahtjeva ostaju sami, ljubomorni su i posesivni zbog straha od gubitka. Izbjegavajući partneri  se boje  bliskosti, osjećaju nelagodu i imaju problema s povjerenjem (Masters i Johnson, 1997). U skladu s navedenom teorijom privrženosti može se zaključiti da se Christian može svrstati u izbjegavajuće partnere, dok Anastasia više naginje anksioznim partnerima. Najbolju kombinaciju čine dva sigurna partnera te takav bliski odnos odlikuje povjerenje, zdrave emocionalne reakcije i izostanak patoloških ponašanja koja su vidljiva u ”50 nijansi sive”.

Nadalje, jedan dio kritika na trilogiju ”50 nijansi sive” ide u smjeru dočaravanja BDSM seksualnog ponašanja za koje pripadnici ove seksualne subkulture smatraju da nije dovoljno vjerno dočarana. BDSM se u seksualnoj psihologiji definira kao korištenje psihološke dominacije i potčinjenosti i/ili fizičkog vezanja, i/ili boli, i/ili sličnih aktivnosti koje su prakticirane sigurno, legalno i sporazumno s namjerom da sudionici tih aktivnosti postignu seksualno uzbuđenje i/ili osobni rast. Neke osobe mogu biti uključene u samo jedan oblik BDSM aktivnosti (samo SM, ali ne i B&D) (Masters i Johnson, 1997).

Istraživanja su pokazala da BDSM odnosi imaju neke određene kvalitete koje se razlikuju od ponašanja prikazanih u BDSM odnosu Anastasie i Christiana. BDSM odnos je temeljen na povjerenju i dobrovoljnom pristanku obje osobe, partner se poštuje i uvažava te se povećava bliskost i intimnost među partnerima. Nadalje, istraživanja su pokazala da ne postoji komorbiditet s mentalnim poremećajima te da osobe koje prakticiraju seksualni BDSM način života imaju u većini slučajeva zdrav psihički život. Aktivnosti se provode zbog uzajamnog zadovoljstva partnera te ovakav vid seksualne veze ne utječe na ostale aspekte emocionalne veze, nego je odvojeno samo kao seksualno iskustvo. Ukoliko je osoba u sobi za igru potčinjena, ona će izvan te prostorije dominantnoj osobi biti jednako ravnopravna, a potčinjenost će biti izražena samo u seksualnom odnosu (Williams, 2006).

S druge strane, ono što razlikuje odnos Christina i Anastasie od pravog BDSM odnosa je to što je seksualni odnos temeljen na nepotpunom pristanku Anastasie koja se neprestano nećka te da neprestano prelazi svoje granice čime se ne poštuju njezini limiti. Ovakvim odnosom se ne povećava intimnost i bliskost, već se BDSM koristi samo kako bi se zadovoljila Christianova potreba za površnom fizičkom intimnošću.

Christian traži oblik BDSM odnosa zbog  zlostavljanja u ranom djetinjstvu i seksualnog iskorištavanja u adolescenciji, dok Anastasia pristaje na takav odnos zbog potrebe da se potvrdi drugom muškarcu što proizlazi iz nedostatka povezanosti s biološkim ocem u ranom djetinjstvu. Većina aktivnosti se provodi kako bi Anastasia zadovoljila Christiana, a njihov odnos potčinjene i dominantnoga utječu na Anastasijin život, jer ju Christian želi kontrolirati u svakom aspektu njene svakodnevice.

Na kraju, ostaje nam dati neka ponuđena objašnjenja zašto su žene posegnule za ovom pričom, usprkos svim navedenim nedostacima i površnostima. Reenen (2014) smatra da su neki od razloga povezani s modernim trendovima današnjice.  Suvremena new age filozofija smatra da se svatko može promijeniti ako pokraj sebe ima osobu kojoj je dovoljno stalo da mu pomogne da se promijeni.

Spisateljica daje nadu i mogućnost da se čak i najkompliciranije osobe poput Christiana Greya mogu promijeniti ako pronađu svoju Anastasiju Steele. U knjizi je veliki naglasak na bogatstvo i mogućnost da si protagonisti priušte što god žele te tako predstavljau par iz fantazije koji žive  glamuroznim i luksuznim životom. To čitateljima omogućuje da pobjegnu iz svoje, krizom pogođene svakodnevice. Isto tako, poseban naglasak se stavlja na slobodno istraživanje novih ili drugačijih seksualnih ponašanja, što je odlika modernog obrasca ponašanja djelomično proizašlog nakon popularnosti  serije ”Seks i grad”.

Reenen (2014) navodi još nekoliko razloga koji su žene prikovali za fotelje s ovom trilogijom. Istraživanje Kinseyevog instituta za istraživanje spola, roda i reprodukcije pokazalo je da žene češće imaju seksualne fantazije u kojima preuzimaju pasivnu ulogu ili su podčinjene (Leitenberg i Henning, 1995).

U modernom svijetu u kojem trenutno djeluje treći val feminizma i gdje se žene žele izboriti za ravnopravnost, seksualna podčinjenost muškarcu djeluje kao fino zabranjeno voće.Klišejzirani tijek radnje: ”Muškarac upozna ženu. Muškarac izgubi ženu. Muškarac ponovno osvaja ženu. Žive sretno do kraja života.”karakterističan je za zapadnjačke romantične komedije i chick-litove koje ženama omogućuju sanjarenje o ”princu na bijelom konju” i savršenoj ljubavi.

Gledano s marketinške strane, postoji savršen spoj faktora koji su pospješili prodaju: seks prodaje sve, a nastran seks prodaje još više, usprkos pravdanjima autorice da se radi o iznimnoj ljubavnoj priči, a ne o pornografskim opisima seksa. S obzirom da je velik dio knjiga prodan u online izdanju (e-knjigama), smatra se da je upravo ta nova tehnologija čitanja omogućila privatnost i anonimnost čitanja ove trilogijei onim ženama koje javno nikada ne bi čitale takvu literaturu. Pametni marketinški potezi poput diskretnih i nenametljivih naslovnica (svilena kravata, povez i ključ u prigušenim sivim bojama) smanjuju utjecaj nepoćudnih pornografskih sadržaja u knjigama te stoga privlače veći broj žena da ih kupuju.

Nakon svega rečenog, postoji li nešto pozitivno proizašlo iz ovog fenomena suvremene književnosti? Smatra se da je knjiga potaknula osvještavanje nasilja u ljubavnim vezama, da su se žene ohrabrile međusobno podijeliti svoja iskustva te da se određenoj populaciji poboljšala raznolikost u seksualnom životu. Ipak, u kontekstu promoviranja čitanja, najveća pozitivna strana proizašla iz popularnosti ”50 nijansi sive” jest to što osobe koje nikad prije nisu ništa pročitale, uzele  knjigu u ruke i počele čitati. A to je u današnjem tehnološki naprednom svijetu jedna od navika koje sve više izumiru.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja