Razvoj karijere – zašto je važno pažljivo birati

Važnost odabira pravog profesionalnog puta

Naglasak zapadne kulture na vrijednosti kao što su samoispunjenje i osobno zadovoljstvo povećava svjesnost ljudi o tome koliko je životni izbor važan za opću dobrobit.

Profesionalni izbori povezani su s mnogim životnim aspektima kao što su životni stil, emocionalna dobrobit, socio-ekonomski status, osjećaj osobne produktivnosti i društvene korisnosti.

Neprikladne odluke u pogledu odabira i razvoja karijere u različitim životnim razdobljima mogu imati posljedice kako financijske, tako i psihološke prirode. Stoga je donošenje karijernih odluka prilično stresan proces.

Kako se profesionalni put razvija?

Prema teoriji američkog psihologa Donalda Supera, profesionalni razvoj odvija se u kontekstu različitih uloga u koje pojedinac ulazi tijekom života. Opisao je devet potencijalnih uloga koje ljudi najčešće ostvaruju (djeteta, učenika, radnika, partnera, roditelja, građanina, domaćina, korisnika slobodnog vremena te umirovljenika) u četiri različita okruženja (obiteljskom, obrazovnom, radnom i okruženju neposredne zajednice).

Sve ove uloge kao i genetska podloga pojedinca dovodi do formiranja “slike o sebi”, a profesionalni razvoj je proces traganja za zanimanjem i poslom čiji su zahtjevi podudarni pojedinčevoj “slici o sebi”. Zadovoljstvo u poslu ovisit će o stupnju te podudarnosti. Donalda Super drži da svaki pojedinac ima znatan potencijal te nije ograničen samo na jedno jedino zanimanje, već ima višestruke mogućnosti.

Prema tome, izbor zanimanja odvija se kroz pet životnih stadija od kojih svaki ima nekoliko podfaza.

Rast (0-14 god.): U ovom životnom razdoblju djeca počinju razvijati pojam o sebi. Unutar obitelji i kroz školski sustav upoznaju se s različitim zanimanjima i s konceptom rada općenito. Najprije maštaju o različitim zanimanjima, a postupno i razvijaju stavove o tome što bi im se svidjelo raditi. U ovoj fazi počinju već procjenjivati vlastite sposobnosti u odnosu na to što se na određenom poslu traži.

Eksploracija (15–24 god.): Razvijene kognitivne sposobnosti omogućuju adolescentima da podrobnije istraže snove iz djetinjstva. Propitujući zanimanja u mašti, razgovorima, hobijima, privremenim poslovima i sl. istražuju svoje interese i mogućnosti. Stjecanjem potpunije slike o svijetu rada, donose ozbiljne odluke koje će utjecati na njihovu budućnost kao što su nastavak školovanja, zasnivanje obitelji i sl.

Stabilizacija (24-44 god.): Ovaj period života karakterizira usmjerenost na razvoj osnovnih vještina za pronalazak zaposlenja, testiranje prikladnosti odabrane vrste zanimanja te daljnje stjecanje iskustva i znanja radi učvršćivanja radne pozicije. Iznimka su osobe koje napuste školovanje ili se naglo etabliraju u svijetu biznisa, znanosti i sl.

Održavanje (45-64 god.): U ovom je razdoblju karijerni put odabran, ciljevi su ostvareni te se ulažu napori u održanje radne uloge. U ovoj se dobi ljudi mogu zapitati „Što sam zapravo ostvario/-la u životu?“, „Je li to sve što ću ostvariti?“ i „Što ja doista želim?“. Ovo razdoblje može biti i prilika za ostvarenje novih osobnih ili profesionalnih ciljeva. U tom slučaju ponovno prolaze prethodne faze kako bi razvili novi profesionalni put.

Opadanje (65+): Ovu fazu obilježava smanjenje angažmana u postojećoj radnoj ulozi i pronalazak novih životnih uloga. Umirovljenje ne mora biti nagli prekid radnih aktivnosti već postupni zaokret prema samozapošljavanju ili mentoriranju mlađih kolega.

Što utječe na razvoj profesionalnog puta?

Faktori koji najviše utječu na odluke mladih ljudi o budućem profesionalnom putu su mediji, učitelji, obitelj i prijatelji te neplanirani slučajni događaji.

Ovi faktori utječu na donošenje odluka putem:

• Očekivanja od članova obitelji i drugih značajnih osoba
• Povratnih informacija koje mladi ljudi dobivaju o vlastitoj prikladnosti za pojedina zanimanja i radne uloge
• Podrške koja potkrepljuje težnje mladih ljudi i njihove jake strane
• Modeliranja ponašanja i identificiranja s drugim važnim osobama u pogledu razmišljanja o poslu
• Prikupljanja informacija o radnim navikama i ponašanjima osoba iz okoline.

Dakle, osobe iz neposredne okoline, posebno obitelj, imaju velik utjecaj na razvoj stavova o svijetu rada i donošenje s radom povezanih odluka. Informacije koje mladi ljudi dobivaju iz neposredne okoline mogu biti selektivne i temeljene na subjektivnom i ograničenom poznavanju poslova, zanimanja i općenito prilika u svijetu rada.

U nekim slučajevima, osobe iz okoline, naročito roditelji nameću svoje stavove i vrše pritisak nad adolescentima kako bi oni odabrali zanimanje koje roditelji smatraju da je za njih najbolje. Zato je važno educirati roditelje o načinima pružanja potpore mladim ljudima pri donošenju vlastitih profesionalnih izbora.

Osim toga, profesionalni put pojedinca uvelike je određen društveno-ekonomskim okruženjem u kojem odrasta. Primjerice, obiteljsko podrijetlo određuje oblik stvarnog i kulturnog kapitala koji pojedinac posjeduje, što dalje određuje njegove obrazovne i profesionalne mogućnosti.

Budući da je ulazak u svijet rada uvjetovan više socijalnom stratifikacijom nego odlukom pojedinca, neki teoretičari smatraju da je slobodan izbor zanimanja zapravo mit.

Što je profesionalno savjetovanje?

Profesionalno savjetovanje je pružanje pomoći osobi da razvije integriranu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj ulozi u svijetu rada, testira tu sliku s obzirom na stvarnost i pretvori je u stvarnost na vlastito zadovoljstvo i društvenu korist  (Super, 1988.)

Drugim riječima, ono predstavlja proces osnaživanja pojedinca kako bi samostalno i na temelju valjanih informacija donosio karijerne odluke. U tom procesu pojedincu se pomaže:

• osvijestiti osobne karakteristike i karakteristike pojedinog zanimanja/posla
• istražiti vlastite mogućnosti u području obrazovanja i rada
• razviti vještine planiranja profesionalnog puta
• razviti vještine donošenja odluka
• nositi se s različitim stresnim iskustvima
• prevladati neodlučnosti i uspješno se prilagoditi zahtjevima posla.

Kako profesionalno savjetovanje može pomoći?

Profesionalno savjetovanje prilagođeno je životnoj fazi u kojoj se klijent nalazi. U ranoj odrasloj dobi usmjereno je na pomoć pri donošenju odluka u pogledu nastavka obrazovanja i odabira zanimanja, dok se u srednjoj dobi klijenti češće susreću s teškoćama pomirenja različitih životnih uloga – npr. roditelja, rukovoditelja, skrbnika za starije roditelje i dr.

Iako je namijenjeno osobama u svim fazama profesionalnog puta, većina usluga savjetovanja koja osigurava država, usmjereni su mladim ljudima koji se nalaze na prijelazu iz obrazovnog sustava u poslovni.

Savjetovanje pomaže steći uvid u vlastite karakteristike – vještine, sposobnosti, osobine ličnosti, interese i vrijednosti – i njihovo mijenjanje tijekom života.

Životna se iskustva mogu preoblikovati u specifične preferencije prema pojedinim radnim aktivnostima u određenim okruženjima (npr. javni, privatni, velike i male organizacije i sl.). Razvijanje cjelovite slike o sebi potiče osobu na aktivno kreiranje zadovoljavajućeg mjesta u svijetu rada. Takva ponašanja doprinose osjećaju samoefikasnosti i povećavaju očekivanjaod vlastite profesionalne uloge što pridonosi daljnjim obrazovnim i radnim postignućima.

Nadalje, savjetovanje pruža i informacije o obrazovnim i radnim mogućnostima ili se klijenta upućuje na dodatno informiranje ukoliko je klijentu to potrebno.

No, potreba za određenim informacijama može zapravo zbuniti klijenta i prikriti njegove stvarne probleme.

Primjerice, osoba koja je nedavno diplomirala javlja se na savjetovanje zbog nedovoljno izazovnog prvog posla i traži informacije o drugim radnim mogućnostima u svojoj struci. Ovdje je, prije samog pružanja informacija, važno istražiti razloge nezadovoljstva.

Mnogi problemi koji se navode u savjetovanju zapravo maskiraju različite emocionalne poteškoće te probleme u interpersonalnim odnosima – odnosi s autoritetima, samopouzdanje na rukovoditeljskim pozicijama, konflikti s kolegama i sl.

Nadalje, kod odlučivanja u vezi s odabirom budućeg studija, pojedine osobe mogu pokazivati pretjeranu potrebu za tuđim odobravanjem i stalno tražiti savjete i vodstvo roditelja ili vršnjaka, što ukazuje na potrebu jačanja određenih karakteristika ličnosti.

Pored navedenog, često se u savjetovanju dotiče i tema profesionalnog uspjeha i zadovoljstva poslom. Objektivni profesionalni uspjeh mogu predstavljati opazivi ishodi kao što su hijerarhijska pozicija u radnoj organizaciji, socijalni status, plaća, vještine povezane s poslom. Subjektivni profesionalni uspjeh ovisi o osobnim vrijednostima i može uključivati zadovoljstvo poslom, posvećenost profesiji, doživljaj samo-efikasnosti i sl.

Prema tome…

Kako bi se ublažile društvene prepreke koja proizlaze iz klasne raslojenosti i ograničene dostupnosti društvenog kapitala (npr. obrazovanja, socijalnih kontakata, pristupa institucijama i sl.) važno je – posebno za osjetljivije društvene grupe – profesionalno usmjeravanje provoditi sustavno i od što ranije životne dobi.

 Neka od pitanja s kojima se osobe javljaju na profesionalno savjetovanje (Nathan i Hill, 2006; Kidd, 2006):

• Osjećam se na prekretnici profesionalnog puta. Možete li mi pomoći odlučiti kojim putem krenuti?

• Uskoro će me proglasiti viškom. Možete li mi pomoći planirati svoju budućnost?

• Mislim da znam što želim, ali ne uspijevam se za to motivirati. Možete li mi pomoći istražiti što me ograničava?

• Nisam radila već nekoliko godina. Možete li mi pomoći procijeniti moje jake strane i izgraditi samopouzdanje?

• Sve više osjećam nezadovoljstvo sa svojom karijerom. Možete li mi pomoći sagledati prikladnost karijere koje su sam izabrao?

• Nisam sretan u sadašnjem poslu, ali nisam siguran da li bih trebao promijeniti karijeru ili samo poslodavca. Možete li mi pomoći odlučiti?

• Ništa se čini da me ništa ne interesira i ne veseli. Možete li mi pomoći identificirati što me stvarno motivira?

• Zanima me toliko stvari. Možete li mi pomoći da se usredotočim?

• Ne uspijevam uskladiti posao i obiteljski život. Možete li mi pomoći sagledati to iz nekog drugog kuta, a time i postići bolju ravnotežu?

• Mislim da znam što želim, ali dosad nisam imao nikakvih relevantnih ponuda. Ne znam ciljam li previsoko ili se samo trebam bolje predstaviti. Možete li mi pomoći da se pokrenem?

• Upravo sam završio humanistički studij. Što mi ta kvalifikacija omogućuje?

• Želio bih raditi za sebe, ali velik je korak napustiti sigurnost mjesečne plaće i buduće mirovine.

• Želim provesti većinu svog vremena volontirajući. No, također moram razmišljati i o tome kako spojiti kraj s krajem.

• Želim posao u kojem neću morati nositi posao kući. Možda bih u potpunosti trebao promijeniti smjer.

• Bez posla sam tri godine i više me ni ne pozivaju na razgovor. Možda bih se trebao umiroviti.

• Provela sam 15 godina podižući obitelji. Kako mogu izgraditi samopouzdanje za povratak u svijet rada?

• Moj poslodavac pred mene postavlja sve više i više zahtjeva. Kako mu asertivno reći moje viđenje stvari?

• Upravo sam završio školu i mama želi da počnem tražiti posao.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja