Home / Rezultati istraživanja / Kako korisnici Facebooka percipiraju tuđe živote ili “Dođoh, vidjeh, posijedih”
Kako korisnici Facebooka percipiraju tuđe živote ili “Dođoh, vidjeh, posijedih”

Kako korisnici Facebooka percipiraju tuđe živote ili “Dođoh, vidjeh, posijedih”

Predstavljanje i samopredstavljanje na društvenim mrežama izmijenjeno je u odnosu na ono u stvarnome životu. Korisnici računalno posredovane komunikacije upotrebljavaju različite tehnike poput npr. pažljivog odabira fotografija (Ellison, Heino i Gibbs, 2006) kako bi se što uspješnije predstavili i ostavili bolji dojam na druge, a društvene mreže to olakšavaju. Važnost poznavanja percepcije vezane uz Facebook potvrđuju i istraživanja koja sustavno pokazuju kako većina ljudi brine oko toga što drugi ljudi misle o njima te pokušava upravljati dojmovima sebi u korist (npr. Snyder, 1974, prema Chou i Edge, 2012). Postavlja se pitanje, mijenja li uljepšano predstavljanje način na koji doživljavamo živote drugih?

Odgovor je: da. Koristeći Facebook, percepcija korisnika o drugim ljudima mijenja se ovisno o navikama njegovog korištenja. Chou i Edge (2012) zaključili su kako korisnici Facebooka koriste različite heuristike (prečice u zaključivanju) prilikom stvaranja dojmova o drugima putem Facebooka. Ovaj način stvaranja dojmova posebno je izražen kad zaključujemo o nepoznatim ljudima jer o njima nemamo druge informacije osim uljepšanih informacija s osobnih profila.

Lemieux (2012) je u istraživanju s lažnim profilima utvrdio kako čak 72% ispitanih korisnika Facebooka prihvaća nepoznate osobe na listu prijatelja, a takva navika korisnika potvrđena je i drugim istraživanjima (Hew, 2011; Hsu, Wang i Tai, 2011; Johnston, Chen i Hauman, 2013). Čini se kako postoji svojesvrsno natjecanje u stjecanju što većeg broja prijatelja online, zbog čega Facebook korisnici intenzivno šire svoju mrežu „prijatelja“. Osim broja (nepoznatih) prijatelja, Chou i Edge (2012) utvrdili su kako i vrijeme provedeno na Facebooku te trajanje njegovog korištenja mijenjaju percepciju života drugih: kod dužeg i intenzivnijeg korištenja Facebooka tuđi životi percipirani su boljima od vlastitog. Budući da se radi o jedinom takvom istraživanju koje smo uspjeli dohvatiti pregledom literature, odlučili smo ispitati tu temu i u Hrvatskoj.

Provedeno istraživanje imalo je više ciljeva: utvrditi koliko se intenzivno Facebook koristi, utvrditi kakva je percepcija tuđih života kod korisnika Facebooka i utvrditi predviđaju li te na koji način navike korištenja Facebooka percepciju kvalitete života drugih. U istraživanju je sudjelovao prigodan uzorak od 174 korisnika Facebooka koji su ispunjavali kratak online upitnik.

Rezultati ukazuju na intenzivno korištenje Facebooka: korisnici tjedno provode prosječno nešto više od 11 sati (11.27 h) koristeći Facebook, dok istovremeno za druženje s prijateljima uživo u prosjeku izdvajaju oko 9.5 sati. Testiranjem ove razlike utvrđeno je kako nema značajne razlike u vremenu koje korisnici tjedno provedu koristeći Facebook i družeći se uživo!

Zanimljiv je i podatak kako prosječno 20.5% osoba na popisu prijatelja ispitanih korisnika čine – potpuno nepoznate osobe. Ovo je posebno važno istaknuti ako uzmemo u obzir kako je percepcija boljih života drugih bila povezana s većim brojem nepoznatih prijatelja na listi. Kvaliteta života drugih općenito se nije percipirala višom od vlastite kod korisnika Facebooka, ali je ovisila o navikama korištenja Facebooka. Korisnici Facebooka koji imaju veći broj nepoznatih prijatelja na listi percipiraju živote drugih ljudi boljima i u većoj mjeri procjenjuju kako su oni sretniji, fizički privlačniji, sposobniji, samopouzdaniji i imaju uzbudljiviji život. Zvuči poznato?

Još jedan zanimljiv nalaz vezan uz broj nepoznatih prijatelja na listi tiče se zadovoljstva životom: korisnici s većim brojem nepoznatih osoba u mreži prijatelja iskazali su niže zadovoljstvo vlastitim životom. Broj nepoznatih osoba na listi bio je jedan od značajnih prediktora percepcije kvalitete života drugih, a drugi je bio broj prijatelja općenito. Osobe koje na svojoj Facebook listi općenito imaju više prijatelja ne slažu se s tim kako drugi imaju višu kvalitetu života, dok osobe koje istovremeno imaju veći broj nepoznatih osoba na listi procjenjuju kvalitetu života drugih višom od svoje.

Deskriptivni rezultati govore o tome kako je Facebook velikom broju ljudi važan dio svakodnevice i stoga posljedice njegovog korištenja nisu zanemarive. Posebice se to odnosi na naviku dodavanja nepoznatih osoba na svoju listu Facebook prijatelja, koja se pokazala najboljom odrednicom percepcije kvalitete života drugih. Čini se kako korisnici prilikom zaključivanja o nepoznatim osobama koriste heuristiku pristranosti podudaranja – u nedostatku potpunih informacija o drugima zaključujemo kako su idilični životi prikazani putem Facebook profila stvarno takvi, bez uzimanja u obzir situacije i selektivnosti prikazanih podataka.

To potvrđuje i izostanak povezanosti broja prijatelja općenito s boljom percepcijom tuđih života: prošle interakcije s osobama daju nam potpuniju sliku nečijeg života i pomažu izbjegavanje ove prečice u zaključivanju. U prilog tome govori i nalaz kako korisnici koji su se češće družili s prijateljima uživo nisu procjenjivali živote drugih ljudi boljima od svojih.

Na kraju, možemo zaključiti kako su društvene mreže sastavni dio svakodnevice i kao takve često predstavljaju izvor podataka o drugima. Prilikom zaključivanja o drugima putem Facebook profila trebamo osvijestiti kako su informacije dostupne tim putem nepotpune i selektivne, a s obzirom na to naše zaključivanje o drugima podložno pogreškama. Srećom, čini se kako druženje uživo pomaže izbjegavanju ove pogreške u zaključivanju. Zato, promislite dvaput – svatko ima dobre i loše dane. Za ove loše, odjavite se s Facebooka i dogovorite susret s prijateljima!

Autori: Jasmina Diković i Sven Horvatić

Diković, J. i Horvatić, S. (2014). Kako korisnici Facebooka percipiraju živote drugih? Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

Reference

Reference

Chou, H. T. G. i Edge, N. (2012). „They Are Happier and Having Better Lives than I  Am“: The Impact of Using Facebook on Perceptions of Other´s Lives. Cyberpsychology, Behavior and Social Networking, 15(2), 117-121. doi: 10.1089/ cyber.2011.0324

Ellison, N., Heino, R. i Gibbs, J. (2006). Managing Impressions Online: Self-Presentation Processes in the Online Dating Environment. Journal of Computer-Mediated Communication, 11(2), 415-441. doi: 10.1111/j.1083-6101.2006.00020.x

Hew, K. F. (2011). Students’ and teachers’ use of Facebook. Computers in Human Behavior, 27(2), 662-676. doi: 10.1016/j.chb.2010.11.020

Hsu, C. W. J., Wang, C. C. i Tai, Y. T. (2011). The Closer the Relationship, the More the Interaction on Facebook? Investigating the Case of Taiwan Users. Cyberpsychology, Behavior and Social Networking, 14(7-8), 473-476. doi: 10.1089/cyber.2010.0267

Johnston, K., Chen, M. M. i Hauman, M. (2013). Use, Perception and Attitude of University Students Towards Facebook and Twitter. Electronic Journal of Information Systems Evaluation, 16(3), 200-210

Lemieux, R. (2012). Fictional privacy among Facebook users. Psychological Reports, 111(1), 289-292. doi: 10.2466/21.01.PR0.111.4.289-292

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

*

Vrati se gore