Utjecaj različite vrste glazbe na upravljanje motornim vozilom

Automobil je u današnje vrijeme postao najučestalije mjesto slušanja glazbe. Unatoč tome i dalje ne postoji mnogo istraživanja o utjecaju glazbe na vožnju i opću sigurnost u prometu. Ono malo istraživanja što postoji, ne dopušta konkretne zaključke. Sa sigurnošću se jedino može reći kako utjecaj glazbe nije jednostavan – u nekim slučajevima može pomoći oko izvedbe, a u drugima djeluje ometajuće poput buke.

Ono što se redovito pokazuje u istraživanjima je sljedeće:

• Vrlo glasna glazba djeluje ometajuće na vožnju i narušava izvedbu.

• Također, vrlo tiha glazba djeluje jednako ometajuće dok glazba umjerene glasnoće može djelovati pozitivno na izvedbu. Na primjer, prilikom jednolične vožnje autocestom, glazba umjerene glasnoće može pomoći u držanju čovjeka budnim i opreznim.

• Što je glazba kompleksnija, odnosno što sadrži više instrumenata, promjenjivog je tonaliteta, ritma i sl., to više ometa prilikom vožnje i izaziva veći mentalni napor.

Vozači su tijekom vožnje opterećeni golemom količinom informacija – vizualnim i auditivnim te uz to još moraju i upravljati automobilom. Pokazalo se kako glazba samo dodatno opterećuje njihove kognitivne kapacitete. Prema nekim istraživanjima slušanje klasične glazbe, zbog svoje kompleksnosti, izaziva veći mentalni napor od industrijske buke prilikom izvođenja nekog zadatka.

U ovom istraživanju cilj je bio provjeriti utječe li preferirana glazba na upravljanje motornim vozilom i ugrožava li sigurnost u prometu. U istraživanju je sudjelovalo 32 osobe muškog i 32 ženskog spola, prosječne dobi od 25,7 godina, koji su stalni vozači (tjedno u prosjeku voze 5,3 puta) te imaju vozačku dozvolu u prosjeku 8,3 god.

Sudionici su na simulatoru, nakon uvježbavanja, vozili dvije desetominutne vožnje po izmišljenom gradu, a vozilom su upravljali  pomoću opreme koja se može vidjeti na slici. Za simulaciju vožnje korišten je kompjuterski program „City Car Driving“ koji vjerno simulira vožnju automobilom po izmišljenom gradu s uobičajenim gradskim vozilima, pješacima, semaforima, kružnim tokovima i sl., te uključuje sva prometna pravila.  U jednoj situaciji, vozili su uz njihovu omiljenu glazbu, dok su u drugoj vozili uz neutralnu glazbu za koju se unaprijed, u predistraživanju, provjerilo da ne izaziva emocije prilikom slušanja.

Pretpostavilo se kako će sudionici voziti brže i činiti više grešaka u prometu prilikom slušanja preferirane glazbe u odnosu na neutralnu. Međutim, analize snimaka vožnji pokazale su kako nema značajne razlike s obzirom na vrstu glazbe – niti u brzini niti u broju grešaka. U istraživanju se također provjerilo postoji li utjecaj tempa glazbe na vožnju. Odnosno, hoće li vozači koji su slušali brzu glazbu voziti brže i činiti više grešaka u prometu u odnosu na one koji su vozili uz sporiju glazbu. Niti u ovom slučaju nije se pokazala značajna razlika u vožnji.

Hipoteza nije potvrđena, odnosno vozači su vozili jednakom brzinom i točnošću uz preferiranu i neutralnu glazbu, što može sugerirati da efekt glazbe nije dovoljno jak da bi imao utjecaja na nečiju vožnju. Ipak, prije nego pojačate omiljenu pjesmu i krenete na put u svom automobilu, uzmite u obzir da su u ovom istraživanju sudjelovali većinom mladi i iskusni vozači koji su možda još uvijek sposobni kompenzirati povećanu količinu informacija tijekom vožnje, a da to ne ugrozi njihovu sigurnost u prometu. Također, koliko god korišteni simulator bio realističan i uvjeti istraživanja bliski realnoj situaciji, ipak je riječ o eksperimentalnoj situaciji, a ne o pravoj vožnji u svakodnevnom prometu. Osim toga, glazba je bila umjerene glasnoće, tako da se mogao čuti rad motora koji često služi kao indikator brzine kojom se vozi.

Marincel, Marko (2013). Utjecaj različite vrste glazbe na upravljanje motornim vozilom. Neobjavljeni diplomski rad. Osijek: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku.