Home / Socijalna psihologija / Što govori „žena u crvenom“?
Što govori „žena u crvenom“?

Što govori „žena u crvenom“?

„Oblačim crveno i noćas moj je grad…“ riječi su poznate pjesme. Moć žene u crvenom opjevana je, no što psihologija ima reći o toj temi?

Sve što čovjeka okružuje obojeno je: ljudi, objekti, okoliš, a boje su prisutne i u snovima. One su sveprisutno ljudsko iskustvo, a malo se zna o njihovom utjecaju na čovjeka. Na njih se gleda obično samo kao na estetski doživljaj, no čini se da svaka boja ima svoje značenje i utječe na psihološko funkcioniranje čovjeka; na njegove osjećaje, misli i ponašanje.

Malobrojna i novija su se istraživanja usmjerila osobito na utjecaj crvene boje, a usmjerila su se na dva cilja: 1. Ispitivanje utjecaja crvene boje u situaciji procjenjivanja postignuća čovjeka (ispitna situacija) i 2. Ispitivanje utjecaja crvene boje na procjenu privlačnosti žena od strane muškaraca.

Općenito, u obje su vrste istraživanja istraživači pošli od temeljnih pretpostavki: 1) da boja nije samo estetski doživljaj, ona prenosi informaciju/komunicira, 2) da značenje boja proizlazi iz povezivanja neke boje s nekom porukom ili iskustvom ili biološki utemeljene sklonosti odgovaranju na određene boje na određeni način u određenim situacijama, te 3) da značenje i utjecaj boje ovisi o kontekstu (situaciji) – ista boja ne nosi isto značenje u različitim situacijama.

Vezano uz drugu pretpostavku, kemijskom olovkom crvene boje ocjenjuju se ispiti znanja i označavaju pogreške učenika. Ponavljano uparivanje crvene boje s pogreškama (dakle neuspjesima) s kojim se ljudi susreću tijekom svog obrazovanja dovodi do povezivanja crvene boje s neuspjehom u situaciji kad se procjenjuje njihovo postignuće. Ta se povezanost crvene boje i neuspjeha/opasnosti učvršćuje tijekom vremena i u drugim situacijama u kojima su vjerojatniji negativni ishodi, kao što je crveno svjetlo na semaforu, crveni protupožarni alarm i crveni znakovi za upozorenje. Osim toga, ta povezanost može čak proizlaziti i iz evolucijski ukorijenjene predispozicije da se crveno interpretira kao znak za opasnost u natjecateljskim situacijama (gdje obično označava alfa mužjaka – superiornost, agresivnost ili spremnost suparnika za napad).

Tako, kroz stvorena uparivanja koja mogu imati svoje začetke u biološki utemeljenim sklonostima, crvena boja nosi značenje neuspjeha u situacijama procjenjivanja postignuća. Nadalje, susret s potencijalno negativnim objektom, situacijom ili događajem (dakle i onim koji može donijeti neuspjeh), aktivira motivaciju za izbjegavanjem tog objekta, događaja ili situacije. Ta motivacija za izbjegavanjem neuspjeha izaziva anksioznost i cijeli raspon samozaštitnih procesa (npr. biranje lakših zadataka) te odvraća pažnju od zadatka.  To dovodi do negativnog utjecaja na rezultat (postignuće).

Upravo su to potvrdili Elliot i suradnici (2007). Nizom eksperimenata ispitivali su utjecaj crvene boje na rezultat na ispitu. Pokazalo se da uočavanje crvene boje prije rješavanja testa, u usporedbi s drugim bojama (zelenom, crnom, bijelom i sivom; u gornjem desnom  kutu na svakoj stranici ili samo na naslovnoj stranici ispita) negativno utječe na ispitne rezultate, odnosno izvedbu čovjeka na ispitu.

Istraživači naglašavaju da su do navedenih rezultata došli koristeći eksperimentalnu metodu i mišljenja su, u skladu s gore treće navedenom pretpostavkom, kako crvena boja nema isto značenje i isti utjecaj u drugim situacijama. Štoviše, smatraju da čak nosi suprotno značenje u dva različita konteksta: 1. U kontekstu procjene postignuća – značenje opasnosti, odnosno izbjegavanja (kao što je već navedeno); 2. U kontekstu procjene atraktivnosti osobe – značenje sviđanja, odnosno približavanja/pristupa.

U drugom navedenom kontekstu, kontekstu međuljudskih odnosa, crvena se boja smatra afrodizijakom za muškarce jer je u kontekstu međuljudskih interakcija crvena boja simbol seksa i romanse. Povezanost crvena boja – seks i u tom kontekstu također dolazi iz dva nezavisna izvora.

Prvo, uparivanje crvene boje i seksa u društvu datira još iz najranije ljudske povijesti. U jednim od najranije datiranih rituala poznatim antropolozima, crvenom se bojom označavao na licu i tijelu početak plodnosti kod žena. U antičkoj se mitologiji crvena boja povezuje sa strašću, požudom i plodnosti. Također, na pozornici i na filmskom platnu često se u crvenoj haljini pojavljuje žena (a lady in red) kao simbol strasti ili seksualnosti. Crvena srca na Valentinovo simbol su romantične ljubavi, a crvena je boja popularna boja ženskog donjeg rublja. Žene često koriste crveni ruž i rumenilo kako bi povećale svoju privlačnost, a crvena se boja povezuje i s otvorenom mogućnošću stupanja u seksualne odnose (ulice u Amsterdamu gdje se za novac pružaju seksualne usluge osvijetljene su crveno).

Osim toga, čini se da veza crvena boja – seks ima korijene i u biološkom nasljeđu čovjeka. Mnogi neljudski primati (poput majmuna) izražavaju crvenilo na genitalijama, vratu ili licu neposredno prije ovulacije. Crvenjenje kože događa se zbog povišene razine estrogena koja povećava protok krvi ispod površine kože, čineći ju stoga crvenijom. Precizna funkcija crvenila kod ženskih primata ostaje pitanje za raspravu, međutim, postoji rašireno mišljenje da je izraženo crvenilo seksualni signal čija je funkcija privlačenje partnera. Kod žena je pred period ovulacije razina estrogena povišena, povećavajući protok krvi. Žene također izvještavaju o većem seksualnom interesu i lakše se seksualno pobude; izraženije je rumenilo na licu kao znak flerta te crvenilo seksualne pobuđenosti koje se od prsa širi na vrat i lice kako pobuđenost raste.

Na temelju navedenog, istraživači su pretpostavili da muškarci, jednako kao i njihovi srodnici primati, crvenilo na ženama interpretiraju kao seksualni signal (gledano s aspekta biološke predispozicije). To crvenilo može biti i u obliku crvenog ruža, rumenila, odjeće ili nakita koji mogu predstavljati imitaciju crvenila tijekom ovulacije te imitaciju seksualne pobuđenosti.  Stoga, kod muškaraca (u kontekstu međuljudskih odnosa) postoji snažna povezanost između crvene boje i seksa na način da pogled na crveno automatski aktivira seksualni sadržaj u pamćenju. Na „ženu u crvenom“ stoga će gledati u tom kontekstu, a u skladu s tim smatrat će ju fizički atraktivnijom i seksualno poželjnijom.

Tu su pretpostavku potvrdili Elliot i Niesta (2008). Njihovi su eksperimenti, osim toga, još  pokazali sljedeće:

  • „Efekt crvene boje“ nije utjecao na procjenu toga sviđa li im se žena općenito već samo na to sviđa li im se žena u kontekstu seksualne privlačnosti.
  • U različitim kulturama, kako su pokazala prijašnja istraživanja, muškarci i žene kod partnera najviše cijene dvije karakteristike: inteligenciju i ljubaznost. Ovo istraživanje pokazalo je da crvena boja ne utječe na procjenu tih karakteristika kod žena.
  • U odnosu na ženu u plavoj majici, ženu u crvenoj majici muškarci su bili spremniji pozvati na izlazak i potrošiti više novca na nju.

Ova malobrojna, eksperimentalna istraživanja pokazala su da crvena boja može imati određenu ulogu u međuljudskoj komunikaciji, i to različitu ulogu u različitim situacijama. Taj se utjecaj događa vrlo suptilno, na nesvjesnoj razini, a u ispitnim se situacijama pokazao kao negativan.

S druge strane, u odnosu žena i muškaraca crvena je boja afrodizijak za muškarce. Stoga, kada žena ide spoj, odabir crvene boje odjeće ili crvenog ruža ne može joj odmoći ukoliko želi privući pažnju muškarca u tome kontekstu. Međutim, važno je imati na umu da je crvena boja jedan od mnoštva podražaja odnosno informacija na osnovu kojih muškarci dolaze do zaključka sviđa li im se žena ili ne.

Reference

Reference

Elliot, A. J. i Niesta, D. (2008). Romantic red: red enhances men’s attraction to women. Journal of personality and social psychology, 95(5), str. 1150- 1164.

Elliot, A. J. i Maier, M. A. (2007). Color and psychological functioning. Current directions in psychological science, 16(5), str. 250- 254.

Elliot, A. J., Maier, M. A., Meinhardt, J., Moller, A. C. i Friedman, R. (2007). Journal of experimental psychology, 136(1), str. 154-168.

Petz, B. (2005). Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja

Autor: Ana Antolović

psihologinja s interesom za socijalnu psihologiju, posebno područje komunikacije i nasilja preko Interneta. Osim uz psihologijske knjige, najviše vremena provodi uz glazbu i rekreaciju.

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

*

Vrati se gore