Izvještaj s 2. međunarodne konferencije Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske „Nijanse psihoterapije“

19. i 20. listopada 2013., u Zagrebu, održana je 2. međunarodna konferencija Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) pod nazivom „Nijanse psihoterapije“.

Konferencija je okupila preko 400 domaćih i stranih sudionika, koji su u okviru stručnog dijela skupa raspravljali o potrebi zakonskog uređenja psihoterapije, odnosu psihoterapije i psihofarmakoterapije te tržišnim izazovima i etičkim dilemama psihoterapije. Podršku SPUH-u na putu donošenja Zakona o psihoterapiji (ZOPT) pružilo je Ministarstvo socijalne politike i mladih.

370 stručnjaka te 74 građana posjetilo je Konferenciju. Održano je 33 predavanja, samostalnih i u sklopu okruglih stolova. Zatim, provedeno je 17 radionica – 9 za stručnjake te 8 otvorenih za građane. Također, izloženo je 10 postera.

Iva Prpić, izaslanica Ministarstva socijalne politike i mladih te dr. Jadran Morović, predsjednik SPUH-a, svečano su otvorili konferenciju, nakon čega je uslijedilo prvo plenarno predavanje koje je održao dr. Omar Gelo – pod nazivom „Kada je psihoterapeut znanstvenik?“ U svom predavanju nastojao je pojasniti razliku između prakticiranja psihoterapije od psihoterapije kao znanosti.

Prema dr. Gelou, psihoterapeut postaje znanstvenik kada:

• prebaci fokus s liječenja specifičnog klijenta na povećanje općeg znanja o liječenju;
• koristi znanstvenu, a ne terapeutsku metodu;
• koristi različite znanstvene pristupe iz prirodnih i društvenih znanosti.

Dr. Gelo od 2009. godine radi kao asistent predavač na Sveučilištu Salento u Italiji te  Sveučilištu Sigmund Freud. Njegovo područje istraživanja uključuje – istraživanje procesa koji vode do pozitivnog psihoterapeutskog ishoda, metodama kvantitativnog, kvalitativnog ili kombiniranog pristupa; korištenje teorije dinamičnih sistema za razumijevanje i objašnjenje promjena u psihoterapiji; epistemološku refleksiju na metode istraživanja i psihoterapijske modele.

Nakon usmenih izlaganja o istraživanjima psihoterapije u Republici Hrvatskoj, drugi plenarni predavač, dr. Willi Butollo, predstavio je učinkovitost i efektivnost dijaloškog pristupa. Dr. Butollo direktor je minhenskog Instituta za terapiju traume, a od 1997. godine gostujući profesor Sveučilišta u Sarajevu. Područja istraživačkog interesa su mu kognitivno-bihevioralna i geštalt terapija kod anksioznih poremećaja; psihologija i psihoterapija traume (1993. – 2003. – edukacijski program ratne traume u Jugoistočnoj Europi, podržan od institucija Unicef i DAAD te Zaklade Volkswagen i Saveza udruga njemačkih znanstvenika); integracija psihoterapije; metodologija empirijskog psihoterapijskog istraživanja.

Usmena izlaganja i okrugli stol na temu „Psihoterapija i farmakoterapija“ uslijedili su nakon plenarnih predavača. U nastavku možete poslušati predavanje „Neophodna psihofarmakoterapija„ dr. Morovića, koji govori o zabludama psihoterapeuta kako su psihofarmaci nepotrebni ili čak štetni.

„Tijekom tridesettrogodišnjeg rada u psihijatriji i nekoliko godina kraćeg rada kao psihoterapeut, u: psihijatrijskoj bolnici, ambulanti, supervizijskim grupama, edukativnim grupama, često sam se susretao sa stavom psihoterapeuta da su lijekovi – psihofarmaci, nepotrebni, suvišni pa i štetni.Važno je znati da postoje lijekovi koji itekako mogu pomoći osobama sa psihičkim tegobama, a zbog kojih dolaze psihoterapeutu.“

Poslušajte predavanje:

Na konferenciji je također održan okrugli stol o Zakonu o psihoterapiji koji se bavio pitanjem

„Zašto ZOPT već dvije godine leži u ‘ladici’ Ministarstva zdravlja?“ I dok se 17 europskih zemalja može „pohvaliti“ postojanjem zakonodavne regulative psihoterapije, u Hrvatskoj službeni proces donošenja ZOPT-a traje od 2005. godine. Ipak, prijedlog danas postoji i spreman je za slanje u saborsku proceduru, ali Ministarstvo zdravlja do sada nije pokazalo dovoljno sluha za ovu problematiku, što posljedično rezultira stanjem ‘kaosa’ u kojem psihoterapiju nude mnoge nekvalificirane osobe kroz različite usluge, poduzeća ili individualno, a pritom se ne zahtijeva postojanje jasno definirane i kvalitetne edukacije. „Sredstva predviđena od HZZO-a, prema čijim propisima psihoterapiju mogu pružati jedino psihijatri, tako se koriste nenamjenski“ upozorio je dr. Morović, predsjednik SPUH-a, te pojasnio da čak i mnogi psihijatri nisu educirani za psihoterapeute, a njihove ustanove povlače novac od HZZO-a za „uslugu“ psihoterapije. „Prepreka donošenju ZOPT-a najvjerojatnije je upravo kvalitetna edukacija za koju se SPUH zalaže sukladno visokim profesionalnim standardima koje propisuje Europsko udruženje za psihoterapiju“ dodao je Morović. Nakon završenog fakultetskog obrazovanja, potrebna je višegodišnja teorijska i praktična edukacija za psihoterapeuta/kinju koja podrazumijeva „rad na sebi“ u grupnom okruženju, u trajanju od više stotina sati te barem sto sati individualne psihoterapije kod nekog od starijih, licenciranih kolega.

Više o Zakonu možete pročitati u intervjuu s dr. Morovićem – Intervju s predsjednikom Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske

„Status psihoterapije u Republici Hrvatskoj: psihoterapija i tržište – dileme i etička pitanja“ naziv je okruglog stola koji se bavio pitanjima promoviranja psihoterapije.

Na pitanje „Je li psihoterapeutska profesija prepoznatljiva na hrvatskom tržištu?“ odgovorio je Velimir Dugandžić, gestalt psihoterapeut. Poručio je kako tržišna prepoznatljivost profesije psihoterapeuta i psihoterapije u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno jasna jer kod velikog broja ljudi postoji nejasna slika o tome čemu psihoterapija služi, kada i kome može pomoći, koje vrste psihoterapije postoje, a vlada i nejasno i netočno uvjerenje o tome tko je psihoterapeut i tko može provoditi psihoterapijski tretman. Uloga SPUH-a jasno je komuniciranje o svim karakteristikama psihoterapije te o visokim etičkim i profesionalnim standardima koji su sastavni dio edukacije za psihoterapijsku profesiju. Također, dodao je da je promocija psihoterapije vezana uz društveni marketing, jer u „njezinim temeljima leži usmjerenje na realizaciju društveno korisnih ciljeva i ostvarenje mentalnog zdravlja društva u cjelini“.

Drugi dan konferencije, prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander održala je predavanje „Specifičnosti djece uključene u elektroničko nasilje (cyber-bullying) – implikacije za tretman“, u kojem je iznijela kako vršnjačko nasilje među djecom elektroničkim putem postaje sve rašireniji problem današnjice, jer je komunikacija putem društvenih mreža, instant poruka, chata, blogova, sms poruka, fotografija i sl. primarni način komuniciranja među djecom i adolescentima.

Prema istraživanju, kojeg su proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba ove godine, među djecom školske dobi od 11-15 godina na području cijele Hrvatske pokazalo se da čak 84% djece ima pristup Internetu na mobitelu, a 78% djece u obitelji nema postavljena pravila vezano uz korištenje društvene mreže Facebook. Također, svako peto dijete primalo je poruke uvredljivog sadržaja, a 15.5% ispitane djece barem je jednom primilo poruke seksualnog sadržaja. „Elektroničko nasilje djece javnozdravstveni je i socijalni problem kojem treba pristupiti sveobuhvatno – kroz psihoterapijski rad s djecom i roditeljima, ali i institucijama poput škole i policije te kroz edukativno–preventivnu komponentu.“, upozorila je dr. Flander, ističući „međusobnu povezanost iskustava viktimizacije i činjenja nasilja“ te „nužnost pružanja pomoći i počinitelju, ali i žrtvi nasilja“.

Osim brojnih predavanja, tijekom drugoga dana Konferencije, stručnjaci i građanstvo mogli su posjetiti razne radionice i iz prve ruke saznati više o psihoterapijskim pravcima i tehnikama koje se koriste u radu.

Na kraju, prilikom svečanog zatvaranja Konferencije, dr. Morović – predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske – iznio je donesene bitne zaključke:

•          razvoj i implementacija strategije djelovanja Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske u pogledu unapređenja psihoterapeutske profesije i položaja psihoterapeuta, kroz zakonodavno uređenje zvanja i djelatnosti psihoterapije  (donošenje Zakona o psihoterapiji (ZOPT), u Hrvatskoj je nužno radi poboljšanja kvalitete pruženih psihoterapijskih usluga, definiranja jasnih okvira tko se može baviti psihoterapijom, generiranja ušteda u zdravstvenom sektoru i otvaranja mogućnosti samozapošljavanja);

•          kontinuirana organizacija konferencija i stručnih skupova s ciljem povezivanja domaćih i inozemnih stručnjaka na području psihoterapije te usmjerenih na daljnji razvoj psihoterapije kao praktične i znanstvene discipline u Republici Hrvatskoj;

•          nastavno na prethodnu točku, Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske bit će domaćin međunarodnog kongresa Europskog udruženja za psihoterapiju (European Association for Psychotherapy, EAP), što će pridonijeti jačanju i etabliranju hrvatske psihoterapeutske zajednice na europskoj razini;

•          jačanje suradnje s obrazovnim i specijaliziranim stručnim psihoterapijskim institucijama u Republici Hrvatskoj, u pogledu razvoja psihoterapije kao zvanja i djelatnosti, ali i znanstvene discipline otvorene daljnjim istraživanjima;

•          objava Etičkog kodeksa Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske, s ciljem promicanja i primjene najviših etičkih standarda u pružanju psihoterapijskih usluga, ali i educiranja sadašnjih i budućih korisnika o važnosti pridržavanja visokih standarda kvalitete u pružanju psihoterapije (uslugu mogu pružati visokoobrazovani i kvalificirani psihoterapijski stručnjaci s diplomom o završenoj edukaciji nekog od priznatih psihoterapijskih pravaca);

•          pokretanje postupka proglašenja dana psihoterapije na nacionalnoj razini, što će pridonijeti daljnjem etabliranju psihoterapijskog zvanja i djelatnosti, ali još bitnije – osvještavanju šire javnosti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, čemu psihoterapija uvelike može pomoći;

•          u stručnom pogledu nužno je formiranje jasnog okvira razlikovanja supervizije psihoterapije od supervizije koja se vrši u psihosocijalnom radu.

Nakon što su prikupljeni svi dojmovi i informacije s vrlo uspješne Konferencije, upitali smo organizatore kako su zadovoljni proteklom Konferencijom. Predsjednik SPUH-a, dr. Morović, i predsjednica Programsko organizacijskog odbora konferencije, prof. Koščec, odgovorili su:

“Na našem završnom, zaključnom sastanku Programsko organizacijskog odbora, složili smo se da je konferencija “Nijanse psihoterapije” bila uspješna.  Prvenstveno iz razloga što smo uspješno započeli izlaganjem radova,  koji se bave istraživanjima u psihoterapiji. Na taj način psihoterapiji omogućavamo znanstvenu razinu. Ista je važna zbog afirmacije u znanstvenim krugovima te priznavanju djelotvornosti i učinkovitosti psihoterapije kao metode liječenja.

Spontanost i ležernost, koje su dominirale Konferencijom, dale su posebnu atmosferu, baš kakvu bi očekivali na ovakvim psihoterapeutskim susretima. Dakako, neke radionice, sa zanimljivim temama – kao što je seksualna tematika, bile su posjećene u znatno većem broju od očekivanoga.

Poruka koja je odaslana sa Konferencije bila je da bi, tko god da je u potrebi i traženju psihoterapeuta, trebao provjeriti kvalifikaciju svog izabranog terapeuta. To se može učiniti i preko internetskih stranica SPUH-a: www.spuh-savez.hr 

S obzirom na to da se trudimo uspostaviti Zakon o psihoterapiji, nadamo se da su i sami građani za to zainteresirani. Na taj način, osigurali bismo da se “psihoterapeutima” mogu zvati samo one osobe koje su završile cjelovitu edukaciju iz psihoterapije. To bi znatno olakšalo i smanjilo dileme građana u pogledu izbora psihoterapeuta.”