Istraži Me istražite svijet psihologije
Moscovici (1985) je komentirao da su Aschova istraživanja „jedno od najdramatičnijih ilustracija konformizma, slijepog priklanjanja grupi, čak i kada pojedinac shvaća da takvim postupanjem okreće leđa stvarnosti i istini.“
Solomon Asch (1951,1956) je proveo niz klasičnih istraživanja ispitujući parametre normativnog socijalnog utjecaja. Navedeni program istraživanja Asch je započeo zato što je vjerovao da postoje granice do kojih će se ljudi konformirati. Asch je vjerovao da će se ljudi, ako se radi o potpuno jasnoj situaciji, ponašati kao racionalni objektivni rješavatelji problema. Ako grupa kaže ili učini nešto proturječno očiglednoj istini, ljudi će sigurno odoljeti socijalnim pritiscima i samostalno odlučiti što se zbiva.
Kako bi provjerio tu hipotezu, Asch je proveo sljedeće istraživanje. Sudionici su mislili da se radi o eksperimentu iz područja percepcije i da će u njemu sudjelovati zajedno sa sedam drugih studenata. Eksperimentator je svakome pokazao dvije karte, jednu s jednom linijom, a drugu s tri linije označene s brojevima 1,2,3. Svaki od sudionika je trebao procijeniti i izreći koja je od tri linije za usporedbu na drugoj karti po duljini najbliža standardnoj liniji na prvoj karti. U prvih nekoliko zadataka svi su odgovorili isti točan odgovor, dok se na sljedećem dogodilo nešto iznenađujuće. Stvarnom sudioniku je potpuno jasno i očigledno da je linija 3 najbliža standardu, a svi ostali sudionici (eksperimentatorovi suradnici) prije njega odgovaraju da je to linija 1. Što će stvarni sudionik učiniti, hoće li odvažno izreći točan odgovor „Linija 3“ ili će se prikloniti grupi i dati očigledno pogrešan odgovor „Linija 1“?
Suprotno onom što je Asch mislio da će se dogoditi, došlo je do iznenađujućeg stupnja konformizma: 76% sudionika se konformiralo na barem jednom zadatku. U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na trećini od dvanaest zadataka u kojem su suradnici eksperimentatora netočno odgovorili.
Ono što je naročito iznenađujuće kod Ashovih rezultata je da su ljudi brinuli da se ne osramote u očima potpunih stranaca. Desetljeća istraživanja potvrđuju da se konformizam iz normativnih razloga može javiti jednostavno zato što ne želimo riskirati društveno neodobravanje, čak i od potpunih stranaca koje nikada nećemo ponovo vidjeti.
Kako je izgledao konformizam u Aschovom istraživanju pogledajte u videu:
Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja
