Istraži Me istražite svijet psihologije
Sve do prije petnaestak godina istraživanje pozitivnih emocija bilo je gotovo zapostavljeno u odnosu na broj istraživanja koja su se bavila negativnim emocijama. Otprilike u to vrijeme, istraživači su osjetili potrebu odgovoriti na pitanja o ljudskim snagama i vrlinama te uvjetima u kojima ljudi učinkovito funkcioniraju i u kojima su sretni. Od tada su, u okviru pozitivne psihologije, provedena mnoga istraživanja koja pokazuju kako su sretni ljudi uspješniji u mnogim područjima, uključujući posao, društvene odnose i bolje zdravlje.
Ovu povezanost sreće i uspjeha znanstvenici su često tumačili kao pretpostavku da uspjeh čini ljude sretnima. Međutim, rezultati mnogih longitudinalnih i eksperimentalnih istraživanja naveli su ih da razmotre i drugo gledište. Osim što uspjeh usrećuje ljude, sreća također može povećavati uspješnost, potičući pojedince da proširuju repertoar mišljenja i ponašanja, koriste prilike za izgradnju vještina, sklapaju prijateljstva i postavljaju nove ciljeve.
Pozitivne emocije i radna uspješnost
Istraživanja koja su se bavila ovom temom pronašla su kako su oni pojedinci koji su skloniji pozitivnim emocijama i raspoloženjima uspješniji prema raznolikim kriterijima uspješnosti. Tako su u jednom istraživanju znanstvenici mjerili u kolikoj mjeri zaposlenici osjećaju i pokazuju pozitivne emocije na poslu. Nakon 18 do 20 mjeseci dali su njihovim voditeljima da procijene njihovo radno postignuće na nekoliko dimenzija. I imali su što vidjeti – voditelji su pozitivne zaposlenike procjenjivali uspješnijima čak i nakon perioda od godine i pol dana. Drugo istraživanje pokazalo je kako su oni studenti koji su skloniji doživljavanju pozitivnih emocija i raspoloženja procijenjeni uspješnijima u zadacima tipičnima za menadžere, poput donošenja odluka i odnosa s drugima.
Pozitivniji zaposlenici pokazali su se uspješnijima i u objektivnim procjenama uspješnosti. Tako su optimističniji agenti prodaje životnog osiguranja ostvarili 37% bolje prodajne rezultate od svojih manje optimističnih kolega. Ono što se još pokazalo zanimljivim u ovom istraživanju jest to što su optimističniji agenti dulje ustrajali i rjeđe napuštali organizaciju, što je vrijedan podatak za industriju u kojoj je napuštanje organizacije vrlo često, a time i skupo.
Međutim, nisu samo pozitivni pojedinci uspješniji od ostalih. Matematičar i psiholog Losada promatrao je ponašanje 60 timova tijekom poslovnih sastanaka. Pokazalo se kako su, za razliku od manje uspješnih timova, uspješniji timovi imali najveći omjer pozitivnih i negativnih izjava, bili usmjereni na istraživanje problema i usmjereni jedni na druge. Na temelju tih podataka, Losada je utvrdio kako je u uspješnim timovima omjer pozitivnih i negativnih izjava otprilike 3:1.
Prema tome, čini se kako su pozitivni pojedinci i timovi uspješniji od ostalih. Kako to objasniti? Osim što uspjeh čini ljude sretnijima, čini se da sreća u nekim slučajevima prethodi uspjehu. Za razliku od negativnih emocija koje ukazuju na opasnost, pozitivne emocije signaliziraju sigurnost i blagostanje. Kada se osjeća dobro, osoba želi ući u interakciju s okolinom i sudjelovati u aktivnostima. Ukoliko se to događa često, pozitivna iskustva dugoročno će izgraditi osobu te je činiti kreativnijom, otpornijom, zdravijom i sposobnom razviti kvalitetne, dugotrajne odnose. Izgradnjom ovih pozitivnih karakteristika, osoba će, dakle, biti uspješnija.
Donošenje odluka, rješavanje problema i pozitivne emocije
Brojna istraživanja povezanosti raspoloženja i izvedbe na kompleksnim mentalnim zadacima pokazala su kako uspješnost u izvedbi ovisi o vrsti zadatka s kojim se osoba sreće. Osobe u pozitivnom raspoloženju učinkovitije su prilikom rješavanja zadataka s kojima su se već susretale jer češće koriste mentalne prečace kojima štede vrijeme i energiju. S druge strane, osobe u negativnom raspoloženju problemima pristupaju analitično i ulažu više truda u njihovo rješavanje pa će stoga biti učinkovitije u rješavanju novih zadataka. Međutim, dokle god je zadatak značajan, zanimljiv i važan, pozitivne emocije također vode temeljitom i učinkovitom donošenju odluka.
Za ilustraciju, u jednom istraživanju liječnici su podijeljeni u tri skupine, od kojih je jedna dobila slatkiše, druga je dobila zadatak čitati neutralne medicinske izjave, a treća nije ništa dobila ni čitala. Zadatak liječnika bio je čitati opis simptoma pacijenta i postaviti točnu dijagnozu. Liječnici u skupini koja je dobila slatkiše nisu se razlikovali od drugih u broju postavljenih dijagnoza, međutim, u prosjeku su postavljali točnu dijagnozu značajno brže. Čini se da pozitivno raspoloženje potiče osobu da razmatra alternative i uzima u obzir nove informacije, što je liječnicima iz ovog istraživanja omogućilo da brže postave točnu dijagnozu.
Pregovaranje, rješavanje konflikata i pozitivne emocije
Slični rezultati pokazali su se i u istraživanjima pregovaranja. Primjerice, u jednom istraživanju, znanstvenici Carnevale i Isen (1986) podijelili su sudionike u parove čiji je zadatak bio pregovarati o cijeni različite potrošačke robe. Prije toga, dio je sudionika čitao duhovite stripove i primio dar kako bi se kod njih izazvalo pozitivno raspoloženje. Tijekom pregovaranja, sudionici u pozitivnom raspoloženju češće su pronalazili obostrano povoljna rješenja te su bili suradljiviji i manje svadljivi od sudionika u neutralnom raspoloženju. Moguće je da pozitivno raspoloženje pomaže vidjeti drugu stranu u boljem svjetlu i podiže razinu samopouzdanja kod pregovarača. Osim toga, osobe s druge strane pregovaračkog stola češće žele nastaviti pregovore s pozitivnim pregovaračem, u odnosu na pregovarače koji pokazuju neutralne ili negativne emocije.
Kreativnost i pozitivne emocije
Kvaliteta kreativnog uratka jedna je od glavnih sastavnica uspjeha u mnogim područjima rada, poput marketinga, dizajna te u konzultantskim ili umjetničkim zanimanjima. Stoga su se istraživanja odnosa pozitivnih emocija i uspješnosti u poslu također usmjerila na proučavanje ovog procesa.
Iako je poznato kako su se neki od najkreativnijih ljudi, poput Vincenta Van Gogha i Edgara Allana Poea, tijekom života borili s depresijom, brojna istraživanja odnosa kreativnosti i pozitivnih emocija pokazala su kako pojedinci u pozitivnom raspoloženju često daju originalnije i fleksibilnije odgovore od onih u neutralnom raspoloženju. Veliko istraživanje Terese Amabile i suradnika (2005) bavilo se kreativnosti ukupno 222 zaposlenika iz sedam različitih tvrtki. Zaposlenici su uglavnom radili na razvoju novih proizvoda, stvaranju novih poslovnih procesa i rješavanju složenih problema za klijente. Rezultati su pokazali kako su zaposlenici pozitivnog raspoloženja kreativniji te kako pozitivno raspoloženje može predvidjeti veću kreativnost čak i do dva dana nakon pozitivnog iskustva.
Zbog čega su pozitivniji ljudi kreativniji? Znanstvenici vjeruju da pozitivne emocije povećavaju broj asocijacija i proširuju raspon elemenata koje pojedinci uzimaju u obzir. S druge strane, pronalazak dobre ideje ili rješenja problema također osobu čini zadovoljnom, ponosnom ili ushićenom. Moglo bi se reći kako pozitivna iskustva otvaraju vidike kreativnosti, čiji rezultati potom ljude čine sretnima.
Jesu li pozitivne emocije ključ uspjeha u poslu?
Mnoga istraživanja do sada pokazuju kako su sretni ljudi uspješni i bilježe postignuća na mnogim poljima života, pa tako i u poslu. Je li to zbog toga što uspjeh čini ljude sretnima ili zbog toga što pozitivne emocije prethode uspješnim ishodima? Vrlo vjerojatno i jedno i drugo.
Osim toga, neki istraživači (Lucas i Diener, 2003) napominju kako pozitivne emocije ne moraju biti korisne za izvođenje svih radnih zadataka. Na poslovima u kojima i male pogreške mogu biti pogubne (primjerice, kardijalnoj kirurgiji ili održavanju nuklearne elektrane), poželjno je da su zaposlenici konstantno usmjereni na izvore mogućih problema.
Na kraju, sklonost doživljavanju pozitivnih emocija samo je jedan od čimbenika koji su povezani s uspješnosti u poslu. Inteligencija, poznanstva, ustrajnost i mnoge druge karakteristike pojedinca također znatno doprinose radnoj uspješnosti.
Reference
Reference
Amabile, T. M., Barsade, S. G., Mueller, J. S. i Staw, B. M. (2005). Affect and creativity at work. Administrative Science Quarterly, 50(3), 367-403.
Barsade, S. G. i Gibson, D. E. (2007). Why does affect matter in organizations?. The Academy of Management Perspectives, 21(1), 36-59.
Boehm, J. K. i Lyubomirsky, S. (2008). Does happiness promote career success?. Journal of Career Assessment, 16(1), 101-116.
Carnevale, P. J. D. i Isen, A. M. (1986). The influence of positive affect and visual access on the discovery of integrative solutions in bilateral negotiation. Organizational Behavior and Human Decision Processes, 37(1), 1-13.
Fredrickson, B. L. (2004). The broaden-and-build theory of positive emotions. Philosophical Transactions-Royal Society of London Series B Biological Sciences, 359(1449), 1367-1378.
Fredrickson, B. L. (2001). The role of positive emotions in positive psychology: The broaden-and-build theory of positive emotions. American Psychologist, 56(3), 218-226.
Isen, A. M. (2001). An influence of positive affect on decision making in complex situations: Theoretical issues with practical implications. Journal of Consumer Psychology, 11(2), 75-85.
Lucas, R. E. i Diener, E. (2004). The happy worker: Hypotheses about the role of positive affect in worker productivity. U: Barrick, M. i Ryan, A. M. (Ur.), Personality and work: Reconsidering the role of personality in organizations (str. 30-59). San Francisco: Jossey-Bass.
Lyubomirsky, S., King, L. i Diener, E. (2005). The benefits of frequent positive affect: Does happiness lead to success?. Psychological Bulletin, 131(6), 803-855.
Rijavec, M. i Miljković, D. (2009). Pozitivna psihologija na poslu. Zagreb: IEP.
Seligman, M. E. P. i Schulman, P. (1986). Explanatory style as a predictor of productivity and quitting among life insurance sales agents. Journal of Personality and Social Psychology, 50(4), 832-838.
Staw, B. M. i Barsade, S. G. (1993). Affect and managerial performance: A test of the sadder-but-wiser vs. happier-and-smarter hypotheses. Administrative Science Quarterly, 38(2), 304-331.
Staw, B. M., Sutton, R. I. i Pelled, L. H. (1994). Employee positive emotion and favorable outcomes at the workplace. Organization Science, 5(1), 51-71.
Odličan članak!