Istraži Me istražite svijet psihologije
Dramatičan oblik informacijskog socijalnog utjecaja javlja se u kriznim situacijama, kada je pojedinac suočen sa zastrašujućom potencijalno opasnom situacijom za koju nije dobro pripremljen. Kada je osobna sigurnost u pitanju, potreba je za informacijom izrazita, a ponašanje drugih vrlo je informativno.
U Noći vještica 1938.godine Orson Welles, nadareni glumac i filmski redatelj i Mercury Theater emitirali su radio-dramu djelomično utemeljenu na znanstveno-fantastičnoj priči H.G.Wellsa „Rat svjetova“. Kako je to bilo razdoblje prije televizije, radio je bio izvor zabave i najnovijih vijesti. Te noći Walles i glumci emitirali su radio-dramu o kataklizmi – invaziji neprijateljskih Marsovaca na Zemlju – to je bilo tako stvarno i uvjerljivo da se najmanje milijun američkih slušatelja uplašilo, a nekoliko tisuća zahvatila je panika te su svojim automobilima pokušali pobjeći od „invazije“. Tu uvjerljivu dramu možete poslušati na:
https://www.youtube.com/watch?v=Xc_znfDS2IE
Zašto je toliko mnogo Amerikanaca bilo uvjereno da su to što su čuli prave vijesti o stvarnoj invaziji izvanzemaljaca? Hadley Cantril (1940), koji je istraživao krizne situacije u stvarnom životu, naveo je dva razloga. Jedan je bio da je drama vrlo dobro oponašala postojeće radiovijesti, a mnogi slušatelji propustili su početak emisije (kada je rečeno da se radi o drami). Drugi je krivac informacijski socijalni utjecaj. Mnogi ljudi emisiju su slušali s prijateljima i članovima obitelji i prirodno su se, zbog nesigurnosti, okrenuli jedni drugima kako bi provjerili trebaju li vjerovati onome što su čuli. Opažanje izraza zabrinutosti i straha na licima njihovih bližnjih pridonijelo je osjećaju panike koji su ljudi počeli doživljavati.
Osim toga, mnogi slušatelji pogrešno su protumačili stvarne događaje kao potvrdu vijesti na radiju: „Gledali smo kroz prozor i avenija Wyoming crnila se od automobila. Ljudi bježe, zaključio sam“, ili: „Nijedan auto nije se spuštao mojom ulicom. Mislio sam: promet je zakrčen zbog uništenih cesta“ (Cantril, 1949). Kada je situacija jako dvosmislena i ljudi počnu vjerovati da znaju što se događa, čak će i potencijalno opovrgavajući dokaz protumačiti tako da se slaže s njihovim tumačenjem situacije.
Gustav Le Bon (1895), bio je prvi istraživač koji je dokumentirao kako se emocije i ponašanja mogu brzo proširiti kroz masu; taj je učinak nazvao socijalna zaraza. U nejasnoj situaciji ljudi se oslanjaju na tumačenja drugih, koji također nisu ništa informiraniji i tako se preuzimaju kriva tumačenja situacije.
Dakle, ovisnost o drugima kao pomoći pri definiranju situacije može ponekad dovesti do ozbiljnih pogrešaka.
