Narušava li nam Internet kvalitetu života?

„Nabrala sam svježi šipak i poželjela napraviti marmeladu od njega. Nikad je nisam radila. Moja limena životinja (laptop – Internet) začas mi je dala upute kako ga napraviti, kao i komentare drugih žena koje su po navedenim uputama napravile takvu marmeladu. I zimi, kad padne snijeg i kad se ja koja živim u selu ne mogu previše voziti autom i nemam što raditi vani u vrtu, Internet mi pomogne da mi vrijeme brže prođe. Tako sam na Internetu pročitala da sol dodana u prašak za rublje uklanja mrlje s odjeće i kamenac koji se nakuplja po određenim dijelovima perilice za rublje. I stvarno je tako. Moje krpe oprane praškom u koji je dodana sol bijele su kao snijeg, a više mi ne treba ni Calgon.“

Očito je da je tijekom proteklog desetljeća Internet postao vrlo važan izvor informacija te je promijenio način na koji ljudi uče, rade, komuniciraju i zabavljaju se. Budući da je važan dio svakodnevnog života ljudi, važno je istraživati i znati kakav je njegov utjecaj na kvalitetu života ljudi.

Kvaliteta života definira se kao subjektivno doživljavanje vlastitog života. Određuju je objektivne okolnosti u kojima osoba živi (obitelj, posao, susjedstvo, zajednica, provođenje slobodnog vremena, životni standard), karakteristike ličnosti osobe (npr. optimizam, pesimizam, neuroticizam)  i specifično životno iskustvo osobe. Argyle (1987) ističe da je kvaliteta života mjera cjelokupnog zadovoljstva životom.

Dakle, i životni standard odrednica je kvalitete života, a njegov su sastavni dio tehnologija i inovativni izumi. Od sredine prošlog stoljeća to su televizor, hladnjaci, klima – uređaji, usisavači, perilice i sušilice rublja te mobiteli, uređaji za faksiranje i računala. Računala, odnosno Internet, oblikuju ljudsku svakodnevicu i to na načine koje je teško, ali važno predvidjeti. Kako broj korisnika Interneta raste i njegov je utjecaj na društvo u cjelini veći, važno se zapitati: utječe li Internet na kvalitetu života ljudi i kako? Mali je broj znanstvenika poklonio svoju pažnju tom važnom pitanju.

Postojeća istraživanja na tu temu govore i o pozitivnim i negativnim utjecajima Interneta na zadovoljstvo životom. Prvo, Internet omogućuje široku dostupnost aplikacijama i servisima od kojih ljudi imaju direktne i indirektne koristi. Mnogi online servisi (za slušanje glazbe, gledanje i „skidanje“ filmova, igranje igara) izvor su zabave. Primjer je poznati Youtube. Osim toga, zahvaljujući Internetu, ljudi mogu i uštedjeti novac ili vrijeme: mogu brzo i lako doći do korisnih i kvalitetnih informacija ili naći servise ili proizvode koji bolje odgovaraju njihovim potrebama ili stanju na bankovnom računu. Tako, na primjer, tražeći neki određeni proizvod za koji su spremni izdvojiti ograničenu količinu novca, ljudi na Internetu mogu u kratkom vremenu naći proizvode koji odgovaraju njihovom kriteriju, bez da su autom ili pješke išli od trgovine do trgovine. Tako su opuštanje uz glazbu koja je na Internetu lako dostupna, zabavljanje uz igranje igara te štednja vremena i novca razlozi zbog kojih Internet pozitivno utječe na zadovoljstvo životom.

Zatim, mnoge internetske aplikacije (kao što su društvene mreže, e – mail, blogovi) imaju pozitivan utjecaj na ljudske odnose (koji značajno utječu na ljudsko zadovoljstvo životom) na način da omogućuju stvaranje i održavanje odnosa s drugim ljudima. Tako ljudi mogu nadopunjavati interakcije „licem u lice“ s prijateljima i rodbinom interakcijama preko Interneta, a i stvarati online prijateljstva s ljudima koje nikad nisu fizički upoznali. Mogu i preko Interneta upoznati i budućeg životnog partnera – istraživanje koje je proveo Bellou (2013; prema Penard, Poussing i Suire, 2013) pokazalo je da je širenje Interneta i razvoj online stranica za upoznavanje romantičnih partnera značajno povećalo broj brakova među mladima u dobi od 21 – 30 godina. Još jedan razlog zašto Internet doprinosi zadovoljstvu životom jest taj što je danas u razvijenim zemljama pristup Internetu postao norma. Stoga se oni koji nisu korisnici Interneta (nemaju pristup Internetu) mogu osjećati izolirano ili socijalno isključeno, čak i ako ne žele imati pristup Internetu.

Međutim, korištenje Interneta ima i negativan utjecaj na kvalitetu života ljudi. Kraut i suradnici (2002) pokazali su da korištenje Interneta donosi dobit onima koji offline imaju mnogo prijatelja. Internet čini bogatijom mrežu društvenih odnosa koja je već offline bogata (model „bogati postaju bogatiji“). Drugim riječima, onima koji imaju malo prijatelja i koji su socijalno izolirani, korištenje Interneta produbljuje usamljenost i socijalnu izoliranost. Vrijeme provedeno na Internetu smanjuje raspoloživo vrijeme za interakcije „licem u lice“ te na taj način negativno utječe na kvalitetu života. Naime, istraživanje koje su proveli Lee i suradnici (2011) pokazalo je da samo interakcije „licem u lice“ s prijateljima i rodbinom imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu života.

Zaključili su da interakcije preko Interneta ne mogu biti zamjena za tradicionalnu interakciju „licem u lice“. Takav rezultat dobile su Gombor i Vas (2008), istraživajući povezanost motiva za korištenjem Interneta i zadovoljstva životom kod mađarskih i izraelskih studenata. Rezultati su pokazali da je i kod mađarskih i kod izraelskih studenata rjeđe korištenje Interneta u svrhu komunikacije s drugima povezano s većim zadovoljstvom životom. Drugim riječima, oni koji imaju bogatu mrežu društvenih odnosa i česte interakcije s drugima „licem u lice“, rjeđe će koristiti Internet u svrhu interakcija s drugima. U skladu s tim, i istraživanje Leung i Lee (2005) pokazalo je da su ljudi koji puno vremena na Internetu provode u komunikaciji s drugima manje zadovoljni svojim životom. Rezultat su objasnili na isti način kao Kraut i suradnici (2002): ljudi koji puno vremena provode razgovarajući s drugima preko Interneta o vlastitim mislima i osjećajima, provode manje vremena u važnim offline aktivnostima, kao što su druženje s drugima, spavanje ili čitanje knjiga. Osim toga, veze koje ljudi uspostavljaju s ljudima preko Interneta površne su i lako raskidive.

Zatim, Internet može povećati društvene i materijalne aspiracije ljudi te kroz stvaranje frustracije kod pojedinaca smanjiti njihovo zadovoljstvo životom. Istraživanja (npr. Bruni i Stanca, 2006; prema Penard, Poussing i Suire, 2013) pokazala su da televizija tako smanjuje zadovoljstvo životom. Pretpostavlja se da je na taj način utjecaj Interneta na zadovoljstvo životom u smislu njegova smanjenja još veći, jer na Internetu dostupne neograničene količine i vrste materijalnih dobara stvaraju kod ljudi još veću želju za njihovim posjedovanjem (Penard, Poussing i Suire, 2013). Zatim, novija istraživanja (npr. Krasnova, Wenninger, Widjaja i Buxmann, 2013) govore i o negativnom utjecaju društvenih mreža na zadovoljstvo životom.

Navedeno je istraživanje Krasnove i suradnika vezano za Facebook (FB), danas najveću svjetsku bazu socijalnih informacija. Ono je pokazalo da pasivno pregledavanje „novih vijesti“ i tuđih profila na FB mreži aktivira procese socijalne komparacije (usporedbe) te izaziva osjećaj zavisti. To osobito vrijedi za pregledavanje profila osoba slične dobi, spola, obrazovanja i društvenog statusa jer oni su dobra referentna točka za samoprocjenu. Naime, FB korisnici na svojim profilima objavljuju svoje najljepše fotografije, fotografije svojih putovanja, statuse o postignućima (često prenaglašavaju svoja postignuća), što dovodi do toga da ljudi precjenjuju uspjehe i postignuća drugih, a podcjenjuju vlastite. Izazvani osjećaji zavisti, pokazalo se, značajno negativno utječu na zadovoljstvo životom FB korisnika. Nadalje, korisnici Interneta mogu postati ovisni o njemu (o kockanju preko Interneta, online igrama kao što su World of Warcraft, League of Legends), što kroz negativan utjecaj na mentalno zdravlje utječe negativno na kvalitetu života. Isto tako, Internet je plodno tlo i za rizična ponašanja , osobito kod mlađe populacije (dijeljenje osobnih informacija sa strancima, posjećivanje pornografskih stranica, razgovor sa strancima o seksu), a čije posljedice mogu značajno narušiti zadovoljstvo životom.

Zatim, istraživanje koje su proveli Penard, Poussing i Suire (2013) pokazalo je da su oni koji nemaju pristup Internetu manje zadovoljni svojim životom, u usporedbi s korisnicima Interneta. Također, pokazalo se da Internet ima najveći utjecaj na zadovoljstvo životom kod mlađih osoba i osoba koje nisu zadovoljne svojim materijalnim statusom. Objašnjenje je vezano uz mogućnost da ljudi na Internetu mogu uštedjeti (kupovati jeftinije preko Interneta, besplatno „skidati“ glazbu i filmove) te preko Interneta pronaći bolje plaćeni posao.

Isto tako, Leung i Lee (2005) ističu da je Internet stvorio okruženje u kojem su ljudi neprestano povezani s vlastitim poslom. Na primjer, ako šef svog zaposlenika nešto treba vezano za posao (a izvan radnog vremena zaposlenika), može mu poslati e – mail koji zahtijeva brz odgovor. Na taj je način Internet omogućio da ljudi veliku količinu posla mogu napraviti kod kuće, daleko od svog radnog mjesta. Takva kultura rada u velikoj mjeri potkopava kvalitetu obiteljskog života ljudi te otežava „balansiranje“ između poslovnog i obiteljskog života.

Iz svega navedenog može se zaključiti da Internet značajno utječe na kvalitetu života svojih korisnika, no da o aktivnostima korisnika u velikoj mjeri ovisi hoće li taj utjecaj biti pozitivan ili negativan; hoće li ga koristiti kako bi preko njega slušali omiljenu glazbu i došli do korisnih informacija ili će provoditi dane uz online igre i komunikaciju preko Interneta, zanemarujući svoje važne offline aktivnosti i druženja.

Prenošenje tekstova s portala dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja