Istraži Me istražite svijet psihologije
Svake dvije godine u Novom Sadu, održava se naučno-stručni skup pod nazivom „Savremeni trendovi u psihologiji“. Ove godine, skup je trajao od 11. do 13. listopada te je okupio brojne psihologe i druge posjetitelje iz regije i svijeta. Organizator skupa bio je Odsek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a cilj im je razmjena iskustava i rezultata istraživanja u okviru fundamentalnih te primijenjenih područja psihologije i srodnih disciplina. Osim toga, u okviru skupa, organiziran je i podskup te studentske sekcija u suradnji s Klubom studenata psihologije TraNSfer, koji okuplja studente iz cijele regije. Ovim putem, kao medijski pokrovitelj konferencije, portal “Istraži Me” zahvaljuje se organizatorima naučno-stručnog skupa te TraNSferovom podskupu na izuzetnoj suradnji, ugodnom boravku i nadasve kvalitetnom sadržaju.
Prema riječima organizatora, ovo je bio najposjećeniji naučno – stručni skup „Savremeni trendovi u psihologiji“. Prisustvovalo je oko 400 sudionika. Od toga je bilo 190 sudionika TraNSferovog podskupa. Ukratko, programom skupa obuhvaćena su 144 usmena izlaganja u sekcijama, 41 izlaganje na simpozijima, 33 poster prezentacije, 2 okrugla stola, 2 radionice i 4 plenarna predavanja, a sudionici skupa dolazili su s više od 20 različitih sveučilišta te iz brojnih stručnih ustanova u regiji.
Bogat program sastojao se od plenarnih predavanja istaknutih imena iz svijeta psihologije, simpozija, sekcija, okruglih stolova, radionica te poster prezentacija za koju se od ove godine dodjeljuje i nagrada. Osim toga, program TraNSferovog podskupa uključivao je 26 studentskih radova raspoređenih u četiri sekcije: Psihologija ličnosti 1 i 2, Kognitivna psihologija te Klinička psihologija i Mentalno zdravlje.
Prvi dan održavanja skupa, 11. listopada 2013. započeo je simpozijem na temu „Bliske veze mladih na prelasku u odraslo doba“, nakon toga slijedile su sekcije iz područja kliničke i pedagoške psihologije, psihometrije, psihologije ličnosti, razvojne, pozitivne te socijalne psihologije – koje su raspoređene tijekom cijelog dana. Održan je i okrugli stol s temom „Quo vadis psihologija? Gde je pravi put krоz bolonjsku šumu?“, zatim poster sekcija te još jedan simpozij pod nazivom „Nasledne osnove ponašanja – blizanačka studija“.
U 17:00 sati održano je svečano otvorenje naučno – stručnog skupa „Savremeni trendovi u psihologiji“. Posjetiteljima se prvo obratio dr. Nebojša Majstorović, izvanredni profesor i prodekan za međunarodnu suradnju i nauku filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Srdačno je pozdravio sve prisutne: predavače, izlagače te ostale posjetitelje. Podsjetio je na važnost psihologije kao znanosti, kako za pojedinca tako i za cijelu zajednicu te industriju.
Nakon toga, šefica katedre za psihologiju, prof. dr Jasmina Kodžopeljić govorila je o odsjeku za psihologiju od samih početaka koji sežu unazad 30 godina, te podsjetila na cilj naučno-stručnog skupa kao prilike za okupljanje mnogih stručnjaka iz svijeta psihologije. Na samom kraju, posjetiteljima se obratio i doc. dr. Petar Čolović, predsjednik programskog odbora skupa, zahvalio svim sponzorima, članovima organizacijskog odbora i suradnicima na angažmanu, poželio je svim prisutnima uspjeh i dobar provod te proglasio stručno – naučni skup službeno otvorenim.
Nakon svečanog otvorenja, uslijedila su dva vrlo interesantna i poučna plenarna predavanja istaknutih stručnjaka iz svijeta psihologije.
Poslušajte predavanje:
Prvo plenarno predavanje, pod nazivom „Issues in interest assessment: The world is not flat“, održao je dr. Terence J. G. Tracey – jedan od vodećih svjetskih autoriteta u svijetu psihologije profesionalnih interesa i savjetovanja. Autor je poznatog sfernog modela profesionalnih interesa, PGI inventara profesionalnih interesa, te velikog broja radova iz područja psihologije profesionalnih interesa, profesionalnog savjetovanja i organizacijske psihologije. Urednik je časopisa Journal of Counseling Psychology, jednog od najutjecajnijih znanstvenih časopisa iz psihologije u svijetu. Dr. Terence Tracey dekan je Fakulteta za savjetovanje i psihologiju savjetovanja u okviru Državnog sveučilišta Arizona u Tampi gdje živi i radi.
Pozdravio je prisutne i zahvalio na pozivu. Govorio je o svom sfernom modelu profesionalnih interesa, počevši od definicije samih interesa. Navodi da su interesi ključni motivator obavljanja zadataka te da ljudi traže i stvaraju situacije koje su im interesantne te kojima su spremni posvetiti svoje vrijeme. Strukturu interesa predočio je kroz tzv. „Personal globe“ te naveo kako je taj model jednostavan za razumijevanje te predstavlja adekvatnu sliku koja je u pozadini interesa.
Sljedeće plenarno predavanje, s naslovom „Iskrivljeni prostori krivog uma – nejednakost opažene daljine“ održao je dr. Oliver Tošković. Dr. Tošković predaje statistiku na Odjelu za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Kosovskoj Mitrovici te Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu. Stalni je suradnik Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju u Beogradu gdje je posvećen istraživačkom radu iz područja percepcije i eksperimentalne estetike. Oliverov rad na popularizaciji psihologije najvidljiviji je u organizaciji velikih manifestacija koje su posvećene široj publici. Od 2007. godine postao je koordinator za postavku psihologije u okviru Festivala nauke koji, od tada, organizira svake godine. Ovakve manifestacije svake godine posjeti preko 20 000 mladih ljudi, osnovnoškolaca te srednjoškolaca i to je prilika da se u interaktivnom pristupu upoznaju sa psihologijom kao znanstvenom disciplinom.
Na plenarnom predavanju, dr. Tošković govorio je o mentalnoj reprezentaciji prostora i istraživanjima koje je proveo. Ispitivao je opažanje i procjenu udaljenosti te veličine objekta. Opisao je anizotropiju – nejednako opažanje udaljenosti objekta, ovisno o pravcu promatranja, a također je naveo i što sve, osim vizualnih podražaja, utječe na procjenu udaljenosti, primjerice informacije o položaju glave i tijela u prostoru. Rezultati njegovih istraživanja ukazuju na to da na istim pravcima promatranja, na kojima postoji promjena opažene udaljenosti, nema promjene opažene veličine. Dr. Tošković sugerira kako bi razlog pojave anizotropije mogao biti u njenoj funkciji, odnosno olakšavanju izvođenja pojedinih akcija.
Prvi dan naučno–stručnog skupa završio je izvrsno pripremljenim „koktelom“ i noćnom šetnjom te razgledavanjem Petrovaradinske tvrđave.
Idući dan skupa, bio je također ispunjen bogatim programom. Održana su četiri simpozija pod nazivima: „Savremeni trendovi u razvoju kliničkih instrumenata“, „Revised Reinforcement Theory of Personality“, „Family and work relations in Serbia“ te „Korak bliže razumevanju prirode i uloge vulnerabilnosti za emocionalne poremećaje/simptome“.
Osim toga, tijekom dana, posjetitelji su mogli prisustvovati i brojnim sekcijama Industrijske i organizacijske psihologije, Kognitivne psihologije i psihologije percepcije, Psihologije ličnosti i psihometrije, Razvojne psihologije, Trendovi u psihološkoj praksi te Poster sekciji.
Drugog dana naučno-stručnog skupa, također su održana dva vrlo zanimljiva plenarna predavanja stručnjaka iz psihologije.
Poslušajte predavanje:
Na prvom plenarnom predavanju, posjetitelji su imali priliku slušati dr. Adama M. Perkinsa, istraživača na Institutu za psihijatriju – odjelu za neurooslikavanje na King’s college sveučilištu u Londonu. Primjenjujući najsuvremenije tehnologije, poput neurooslikavanja te biokemijske i genetičke studije, Adam M. Perkins bavi se manifestacijama i etiologijom anksioznosti i straha. Status dr. Perkinsa, kao jednog od najznačajnijih mladih autora u suvremenoj psihologiji ličnosti, potvrđuje visoka citiranost, kao i veliki broj objavljenih radova u eminentnim publikacijama.
Tema njegovog plenarnog predavanja bila je „Looking for Threat: Explaining Human Anxiety as a Defensive Adaptation“. Govorio je o anksioznosti kao važnom osjećaju za preživljavanje. Navodi kako je anksioznost, zapravo, evoluirana reakcija na potencijalnu prijetnju te da ljudi koji posebno osjetljivi na prijetnju ujedno i skloniji osjećaju anksioznosti. Također, naveo je kako anksiolitici sustavno djeluju na urođeni mehanizam obrambenog ponašanja na način da umanjuju subjektivni osjećaj prijetnje. Ovakve činjenice navele su ga da ispita pod kojim će uvjetima anksiolitik doista smanjiti percipiranu prijetnju, odnosno osjećaj anksioznosti. Utvrdio je da su rezultati na upitniku anksioznosti povezani s odgovorima na „pismeno iscenirane prijetnje“. Zatim rezultati njegovih istraživanja pokazuju povezanost između percipiranog intenziteta prijetnje i intenziteta ponašanja bijega uslijed te prijetnje. Konačno, dobiveno je kako anksiolitici utječu čak i na donošenje teških moralnih odluka. Osobe koje bi inače doživljavale visoku anksioznost pri takvom zadatku, pod utjecajem anksiolitika nisu osjećale anksioznost i lakše su donosile odluke.
Drugo plenarno predavanje održala je dr. Alessandra Pokrajac-Bulian – izvanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci gdje predaje kolegije: Klinička procjena, Odabrana poglavlja iz kliničke psihologije: Slika tijela, poremećaji hranjenja i pretilost, Procjena i tretman specifičnih poremećaja i Odabrana poglavlja iz neuropsihologije. Od 2004. do 2006. bila je na funkciji pročelnika Odsjeka za psihologiju, a od 2006. do 2010. godine pročelnica Katedre za biološku psihologiju, psihologiju ličnosti i kliničku psihologiju. Dr. Pokrajac-Bulian, održala je predavanje pod naslovom „Epidemija poremećaja hranjenja: Mit ili stvarnost?“ u kojem je naglasila da su poremećaji hranjenja vrlo ozbiljni psihijatrijski poremećaji čija se stopa smrtnosti kreće od 4-20%. Navodi kako se prvi opis anoreksije nervoze javlja još davne 1689., a uvelike je prisutna i danas. Pitanja na koja nastoji odgovoriti u istraživačkom i kliničkom radu odnose se na biološke, psihološke i sociokulturalne čimbenike rizika u nastanku poremećaja hranjenja. Dr. Pokrajac-Bulian naglašava da su biološka objašnjenja nastanka poremećaja hranjenja nezaobilazna, socio-kulturalna okolina koja potiče na dijetu, zajedno s internalizacijom ideala vitkosti, zamke s kojima se danas treba suočiti u promoviranju zdravih navika hranjenja i prihvaćanja vlastitoga tijela.
Osim navedenog, u studentskom dijelu programa, organiziran je prikaz četiri psihoterapijska pravca: Sistemske terapije, Transakcijske analize, Psihodrame i Art psihoterapije. Organiziran je i okrugli stol za studente, gdje su se predstavile organizacije studenata psihologije iz regije te gdje je dogovorena i buduća zajednička suradnja, a neki dogovori su već započeli s realizacijom. Organizatori smatraju da je okrugli stol bio iznimno uspješan te da su i gosti studenti vrlo zadovoljni ishodima istog.
Svi studenti iz regije mogli su sudjelovati u organiziranoj „Potrazi za znamenitostima“. Naime, podijeljeni u timove, studenti su imali zadatak obići sve znamenitosti Novog Sada otkrivajući zagonetke koje su dobivali na pojedinim punktovima. Kako navode, bilo im je izuzetno zanimljivo, poučno i zabavno.
Posljednjeg dana naučno–stručnog skupa, 13. listopada 2013, održane su i radionice kojima su mogli prisustvovati svi zainteresirani, a teme su bile: „Mentalno zdravlje za poneti“, „Strateški stres-menadžment: organizacijske intervencije za upravljanje stresom na radu“ „Želim, hoću, uspeću! Unapređenje samoefikasnosti“ te „Ljubav i zaljubljenost“. Nakon toga, održana je svečana dodjela nagrade za najbolju poster prezentaciju koja je pripala Domagoju Švegaru i Igoru Kardumu, sa sveučilišta u Rijeci, a čija je tema bila „Happy face superiority effect in cognitive processing“.
Doc. dr. Petar Čolović; zahvalio je svim suradnicima, organizatorima, predavačima i posjetiteljima što su uveličali ovaj događaj. Izrazio je posebno zadovoljstvo zbog do sada najveće posjećenosti Savremenih trendova i nadu da će sljedeći skup biti još uspješniji i veći.
U kratkom intervjuu nakon konferencije dr. Čolović navodi:
„Iako utisci članova organizacionog, programskog i regionalnog odbora mogu biti pristrani, veoma smo zadovoljni konferencijom. Učesnici koji su nam se u međuvremenu javljali dele to mišljenje. Drago nam je što su psiholozi iz regiona “verni” Savremenim trendovima u psihologiji, što je skup sve posećeniji i sve kvalitetniji, i što je – mislim da se to sada može reći bez preterivanja – prerastao u ozbiljnu regionalnu konferenciju. Posebne pohvale treba uputiti studentima, koji su pokazali zrelost i kompetenciju i kao autori – učesnici na konferenciji, i kao organizatori. Njihov entuzijazam i doprinos “Savremenim trendovima u psihologiji” su, verovatno, najlepši utisak generalno.“
I dodaje: „Pošto pretpostavljam da je veliki broj čitalaca portala “Istraži Me” prisustvovao “Savremenim trendovima u psihologiji”, želeo bih da im se od srca zahvalim na učešću i doprinosu. Mislim da su ovakvi skupovi dragocena prilika da se sastanemo, upoznamo i razmenimo ideje, i da to treba negovati. Zato se vidimo na “Savremenim trendovima u psihologiji” 2015!“
Galerija slika:
